i svo to savrsenstvo
ponovilo se.
priznajem. isfurana sam i priznajem utjece svasta na mene
ali opet ja sam uredu.
jer ponovilo se to.
i azra i sve to. i djetinjast osjecaj u srcu kad cujem green day.
i sjecanja.
i vrucina.
i glas koji vise nemam.
to je ono za sto sam zivjela. dosad.
sve te odrasle djetinjarije i gluposti i iritantni ciljevi i planovi tek sada shvacam koliko je to sve besmisleno mi trebamo biti spontani
mi trebamo uzivati.
i reci da svakoj prilici koja se ukaze (ne ne aludiram na onaj retardirani film ja mrzim jim carreya)
i sad sam ovime blago pokvarila post ali bas me briga.
jer meni se piva i sav alkohol gadi jos od nove godine
i ja vise netrebam biti totalno pijana da bi se zabavila
makar ne smeta.
to je olakotna okolnost.
meni ljubav ne treba.
ja mogu uzivati u malim stvarima
ja to zelim.
kada sve ide po planu kojeg nema a mozda je tako i bolje jer kad nema unaprijed odreðenog puta manja je vjerojatnost da cemo skrenuti s njega
zar ne?
oo da o oooo daaaaaa
I NIJE ME BRIGA I NIJE ME STRAH
NEMOGU POMOCI NIKOME OD NAAASSSS
tako prekrasno. alternativno. i definirano.
to je sve.
period.
Post je objavljen 25.01.2009. u 01:23 sati.