(Add. 32) - Jedna od Ramićevih poganih podvala protiv zavičajne Bosansko-novske trilogije (BNT) i njenog autora mr.sci.Ante Milinovića je pokušaj srozavanja naučno utemeljene knjige o prošlosti rodnog kraja u priprostu dječju slikovnicu. Njegov cilj je bio da onemogući Bosanski Novi ima svoju bosansku i multinacionalnu a ne srpsku jednonacionalnu monografiju, jer je takva zavičajna monografija zapravo temeljna kulturna legitimacija grada i imaju je svi slični evropski gradovi. Ta će se edicija nastaviti slijedećih godina po historijskim epohama ili opet u kombinaciji epoha, a nema za nju opasnosti čak i ako autor prerano preseli na onaj svijet, jer se poput ovog sjajnog bloga lako može nastaviti obogaćivati koncepcija ovog zavičajnog projekta novim prilozima, posloženim u jednu ili više tematskih knjiga-zbornika o pojedinim razdobljima.
Ne treba zaboravii postojeći fond od preko 120 već ranije objavljenih dužih i kraćih radova mr. Milinovića sa oko 3.000 stranica teksta na teme zavičajne prošlosti Bosanskog Novog. Jedini je problem da se uz pomoć Zavičajnog muzeja, gradske biblioteke, nacionalne biblioteke, kustosa i rođaka, prikup ti već objavljeni radovi, od kojih su neki već sabirani u posebnim knjigama i muzejskim roto-print publikacijama, kao na pr. o historijatu bosansko-novskog školstva, o razvoju novske tekstilne industrije, o bogatstvu likovne kulture u Bosanskom Novom, o upoznavanju zavičaja, o starijoj prošlosti zrinsko-dvorskog Pounja, posebno o ratnoj tvrđavi Zrinski Novi. Takođe i serije od po tridesetak nekoliko časopisa koje je prof.Milinović uređivao (Zavičaj, Novljanski vidici, Zrin, Novski srednjoškolac i dr.) čuvaju desetine njegovih radova o zavičajnoj prošlosti, koje će nastavljači ovog zavičajnog projekta izdvojiti, kopirati, trijažirati, tematski sortirati i možda iskoristiti za nove knjige zavičajne monografije, za svoje magisterije i doktorate ili ih posložiti u autorove tematske zbornike.
Treba napomenuti da postoje i brojne poveznice s gotovo jednako velikim poslom koji je autor odradio u proteklih 15 godina na području svoga novog radnog mjesta – voditelja Bankovnog muzeja u secesijskoj palači Oktogon, Ilica 5, gdje je objavio 5 knjiga i oko stotinu stručnih radova iz historije bankarstva i numizmatike, čiji se sadržaj često prepliće sa našom zavičajnom prošlošću, a tridesetak njegovih većih radova ušlo je i u naučne fondove i datoteke Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ako ih u međuvremenu ne zabrani šovinistička mržnja Ismeta Ramića. Slično je bilo i sa drugim bahatim i neukim Ramićevim zahtjevima, kad je u stilu Ostapa Bendera, obećavajući super-marketing i veliku dobit, kao lažni sponzor vršio trostruki pritisak na autora da prihvati nove izmjene rukopisa knjige, često suprotne prethodnim, kao na pr. da se oblik naučne monografije zamijeni oblikom dječjeg fotomonografije, a zatim oblikom enciklopedije u slikama, da bi na kraju došao do promotivnog turističkog vodiča, koji bi sa Havaja preusmjerio američke turiste na rijeku Unu, valjda da obiđu lokalitete masovnih četničkih grobnica, bivših konc-logora, nedavnih spaljivanja naselja i rušenja džamija, kao najviše kulturne domete «republike srpske». Tako je otkrio svoje nemoralne namjere ali i pokazao svoju totalnu neukost, jer je pomiješao i izjednačio potpuno različite pojmove, ne razlikujući monografiju od leksikona, enciklopediju od prospekta, nauku od turizma…
Post je objavljen 21.01.2009. u 13:47 sati.