Privatno poljoprivredno zemljište prvi puta ima svoj Zakon
Početkom kalendarske 2009. već 1. siječnja na snagu je stupio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu NN 152/2008. Tekst tog Zakona u saborskoj raspravi 15. prosinca 2008. saborske zastupnike je podijelio na one koji su bili uvjerenja da Zakon treba otići na još jednu doradu i na one koji su bili sigurni da je Zakon potpuno u redu i da mu nikakve dorade nisu potrebne.
Od 1990. godine ovo je 22. Zakon o poljoprivrednom zemljištu objavljen u Narodnim novinama, službenom glasilu RH, uključujući dvije Odluke o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama o poljoprivrednom zemljištu, dvije Uredbe o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te jedan Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Zakon je jedva izglasan, jer je ne baš jednostavno prikupljen kvorum. Saborski zastupnici koji su pročitali Prijedlog tog Zakona o poljoprivrednom Zamljištu već su razumjeli njegove nedostatke i prije početka dizanja ruku ZA ili PROTIV novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te su izašli iz sabornice. U neslaganju s novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu isticali su se zastupnici stranke SDP-a i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Dragica Zgrebec. Kakva je stvarna snaga i vrijednost novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu tek će se vidjeti, jer politička stranka SDP, odnosno Klub zastupnika SDP-a na čelu s Dragicom Zgrebec priprema ustavnu tužbu protiv spomenutog Zakona. I ne samo Zakona o poljoprivrednom zemljištu, već i protiv Zakona o igralištima za golf, koj je objavljen u istim NN 152/08. od 24. prosinca.
Dragica Zgrebec o razlozima tužbe kaže « Najspornije je u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu to što poljoprivrednici ne mogu slobodno raspolagati poljoprivrednim zemljištem. Uvodi se institut prvokupa, no to još i ne bi bilo sporno. Ali ako se Agencija za poljoprivredno zemljište ne odluči kupiti zemljište, privatna osoba to opet ne može prodati sama, nego to umjesto nje radi lokalna zajednica. To sigurno nije ni ustavno ni zakonito» kaže Dragica Zgrebec.» Po zakonu određeni broj zastupnika može zatražiti ocjenu ustavnosti i mi čemo to pravo iskoristiti» kaže zastupnica Zgrebec i dodaje « Odlukla da se u krizi prodaje poljoprivrednicima, koji nemaju novca ni za kredite nije dobra. Ide se u prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta koje je najuređenije. Tko će to kupiti? Pa to nije ni 0,1 posto poljoprivrednika u stanju kupiti. Mi smo rekli da je to legalizirana pljačka. To nije nikakvo osiguranje da stranci ne kupe zemljište. To se otvara put onima koji će špekulirati sa zemljištem i sutra višestruko zarađivati. Osim toga predstavnici Udruga su rekli da uopće nisu bili kontaktirani u vezi sa Zakonom. Naprimjer direktor sektora za poljoprivredu u HUP-u nije kontaktiran » rekla je Dragica Zagrebec u kratkom razgovoru.
U privatnom vlasništvu je 1. 804. 823 ha zemljišta
Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.695.037 ha. Od toga u vlasništvu države je 890.214. ha ili 33%, a u privatnom vlasništvu 1.804.823 ha, odnosno 67 % . Općine i gradovi donose programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem za svoja područja na što suglasnost daje Ministarstvo poljoprivreder, ribarstva i ruralnog razvoja. Od 541 jedinice lokalne samuprave, 70 ih nema državnog zemljišta, 95 nije izradilo program raspolaganja, dok je program izradilo 376 jedinica lokalne samouprave. Suglasnost ministarstva su dobile 342 jedinice lokalne samouprave. One na svom teritoriju imaju 531. 675 ha poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države ili 60 %. Primjena dosadašnjeg Zakona o zemljištu koj se referirao na Zakone o poljoprivrednom zemljištu objavljene u NN br. 66/01, 87/01, 48/05 i 90/05. pokazala je da u praksi postoje brojne nedorečenosti koje ograničavaju raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i u prodaji i u zakupu i u koncesiji.
Programom raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u smislu prodaje predviđeno je 222.454,78 ha, a do sada je prodano 34.853.839 ha ili 16 % planiranog, u zakup je do sada dano 58.258. ha ili 50% planiranog, od predviđenih 117.064,80 ha, a u koncesiji je ukupno 48.384,69 ha ili 40 % državnog zemljišta od predviđenih 123.905,87 ha.
Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu do sada nije bilo uređeno posebnim propisima, već su se u tu svrhu koristili propisi koji uređuju vlasništvo. Svojevrstan je problem i ne korištenje poljoprivrednih površina za poljoprivrednu proizvodnju To je jednim dijelom dovelo i do usitnjavanja proizvodnih parcela. Treba se istaći da je još uvijek minsko polje na 19.610 ha poljoprivrednog zemljišta, a ono se nalazi u 12 jedinica lokalne samouprave u RH.
Novine u Zakonu
Prema riječima državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dipl. ing. Krešimira Kuterovca ovaj Zakon o poljoprivrednom zemljištu donosi dosta novina u odnosu na postojeću legislativu, prvenstveno - « izdvojio bih» kaže on « pooštrenje brige države kroz pooštrene uvjete namjene zemljišta. Tu su dva mehanizma davanja suglasnosti na prostorne planove općina i gradova i povećana naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta koja će ići u smjeru zaštite poljoprivrednog zemljišta.» « Tu je i uspostava centralnog informacijskog sustava koja će doprinijeti upravljanju s ukupnim zemljištem. Jer do sada nismo imali sve informacije na jednom mjestum i ne možemo kvalitetno upravljati s tim zemljištem. «U dijelu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem ubrzavamo proces raspolaganja, dajemo određene rokove općinama i gradovima za provedbu tog postupka i jasnije smo definirali prioritete, tko može kupiti odnosno zakupiti ili uzeti u dugogodišnji zakup to poljoprivredno zemljište s ciljem da se ti postupci ubrzavaju i da se provode, što je moguće prije». « Velika je novost « kaže dalje dipl.ing Kuterovac « riješenje problema slatkovodnih ribnjaka koji prema ovom Zakonu idu u dugogodišnju koncesiju od 50 godina, te na taj način naše slatkovodno ribarstvo imati povećan rast. Ovim se Zakonom uređuju postupci prodaje privatnog poljoprivrednog zemljišta, što je važno, jer je u Hrvatskoj 70% posto zemljišta u privatnim rukama, a do sada to zemljište nije bilo uređeno ni jednim zakonom.Mi želimo da to privatno zemljište također završi u rukama poljoprivrednih proizvođača i da ono bude jedan od potencijala za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Naprimjer gospodarstvo koje ima 5 ha i jedan hektar mu čini veliki doprinos okrupnjavanju. I mi mislimo da temeljem ovog Zakona to možemo kvaliteno napraviti. Poljoprivrednim zemljištem se u Hrvatskoj više neće moći špekulirati i poljoprivrednom proizvodnjom se neće moći bilo tko baviti. Kako bi postojala sustavna kontrola osnovati će se i Agencija za poljoprivredno zemljište koja će pratiti i imati ovlasti i na kontroli i privatnog i državnog zemljišta, tako da uspostavom rada Agencije ( a ona mora biti formirana u narednih 6 mjeseci op.a ) očekujemo da ti procesi budu ubrzani. Za one koji neće obrađivati svoje poljoprivredno zemljište predviđene su novčane kazne. Na taj način smo željeli da se pojača promet poljoprivrednim zemljištem i da se postupak okrupnjavanja zemljištem radi i sa privatnim zemljištem. Ako je vlasnik neobrađenog zemljišta nepoznat, onda općina i građani takvo zemljište mogu dati u zakup,.ako se vlasnik javi u roku od godine dana dobiti će novac za zakup, a ako ne novac postaje prihod općini. Ako je zemljište obraslo višegodišnjim raslinjem može biti dato u zakup bez obzira da li je vlasnik poznat ili ne» rekao je dipl ing Kuterovac dodavši da bi s provođenjem ovog Zakona o poljoprivrednom zemljištu stvari trebale krenuti u drugom smjeru.
Tko su autori Zakona o poljoprivrednom zemljištu NN 152/08?
Iz Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja na Zakonu o poljoprivrednom zemljištu radili su: Miljenko Rakić, načelnik sektora poljoprivrede, mr. Irena Jahutka, voditeljica odsjeka akvakulture, mr. Miroslav Božić, pomoćnik ministra iz Uprave za poljoprivrednu politiku EU i međunarodnu suradnju, mr. Ana Budanko Penavić, voditeljica odjela za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta i dipl ing. agr. Dubravko Mojaš načelnik odjela za zaštitu i promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, dipl. iur. Nevenka Vesković iz odsjeka za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i dipl. iur. Snježana Kraml , načelnica odjela za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, državni tajnici dipl. ing. Krešimir Kuterovac i dipl. ing. Stjepan Mikolčić,, dipl. iur.Renata Lazo, samostalni upravni referent,, mr. Đuka Marić, načelnik odjela poljoprivredne inspekcije u Upravi za poljoprivredu, dipl. iur.Katica Palčić Jakopović načelnica pravne službe u tajništvu Ministarstva poljoprivrede, zatim, dipl. ing. Zdenko Grahovac, Zavod za tlo, dipl. iur. Ivka Suman Podgajski, Hrvatske šume dipl.ing. arh. Vlatka Đurković ravnateljica uprave za prostorno uređenje Ministarstva zaštite okoliša, Vesna Trbojević iz Uprave gospodarenja vodama Ministarstva regionalnog razvoja i dipl. ing.Vera Cvek Domljan voditeljica Odsjeka u Upravi šumarstva iz Ministarstva regionalnog razvoja, Darko Grivičić predstavnik poljoprivrednih proizvođača, Josip Pavić predsjednik Sindikata PPDIV-a, Milan Antolović pročelnik odjela za poljoprivredu Istarske županije, Stipan Bilić direktor udruge prehrambene industrije Hrvatske udruge poslodavaca, dipl iur. Zlata Hrvoj- Šipek, zamjenica glavnog državnog odvjetnika RH, dipl.iur, Ljerka Golubić – Munjaković načelnica odjela za imovinsko pravne odnose Ministarstva pravosuđa, mr. Krešimir Dragić pomoćnik ministra za gospodarstvo Ministarstva financija, prof. dr. Ivica Kisić Agronomski fakultet, dipl. ing. geod. Maja Pupačić iz Državne geodetske uprave.
Post je objavljen 10.01.2009. u 07:53 sati.