Albert Einstein je rođen 14. ožujka 1879. godine, a umro je 18. travnja, 1955. Bio je teoretski fizičar sa značajnim poznavanjem i primjenom matematičkih znanja.
Često ga se smatra najvećim znanstvenikom 20-og stoljeća. Objavio je Teoriju relativnosti, a imao je značajan doprinos i u kvantnoj mehanici, statističkoj mehanici i kozmologiji. Godine 1921. dobio je Nobelovu nagradu za objašnjenje fotoelektričnog učinka i za "doprinose teoretskoj fizici".
U općoj kulturi, Einstein je postao ikonom - sinonimom za osobu vrlo visoke inteligencije i općim genijalcem. Njegovo je lice poznato širom svijeta, a 1999. godine časopis Time ga je proglasio "Osobom stoljeća".
U njegovu čast, jedinica u fotokemiji se zove einstein, a i jedan od kemijskih elemenata - einsteinium nosi njegovo ime.
Mladost i fakultet
Einstein je rođen 1879. u gradu Ulm, Wurttenberg, Njemačka. Einstein je pohađao Katoličku osnovnu školu, i na insistiranje svoje majke, pohađao je tečajeve violine. Kada je imao 5 godine, otac mu je pokazao kompas, a on je vrlo brzo zaključio da nešto u "praznom prostoru" djeluje na kompas. Premda su ga smatrali sporim učenikom i gotovo retardiranom osobom, Albert je rado sklapao različite uređaje i time se zabavljao. Njegova je opća sporost kasnije pripisana disleksiji. Kako je sam ponekada isticao, ta mu je sporost omogućila da dublje pronikne u svoju Teoriju relativnosti. Također, pričalo se da je Einstein pao matematiku kada je imao oko 12 godina - no to nije istina.
Nakon što mu je otac poslovno propao, Einsteinovi se 1894. sele u Paviju pokraj Milana. Albert je još neko vrijeme ostao u Muenchenu kako bi završio školovanje. Potom se i on doselio u Italiju. Godine 1895. Albert polaže ispit na Švicarskom federalnom politehničkom Sveučilištu u Zurichu, ali pada na ispitu iz slobodnih umjetnosti. Godine 1986. dobiva diplomu iz srednje škole. Godine 1989. Albert upoznaje Milevu Marić, svoju školsku kolegicu koja je bila prijateljica Nikoli Tesli. Naravno, Albert se zaljubljuje.
Godine 1900. Einstein dobiva diplomu predavača na Eidgenoessische Technische Hochschule. Švicarsko državljanstvo dobiva 1901. Svoje ideje živo raspravlja s kolegama i sa Milevom. Godine 1902. rađa im se kćer Liserl.
Rad i doktorat
Nakon diplomiranja, Einstein nije mogao dobiti položaj predavača na Sveučilištu pa se 1902. zapošljava kao istraživač u Švicarskom patentnom uredu. Tamo je Albert procjenjivao vrijednosti patenata - tj. njihovu originalnost i svojstva. Povremeno je i sam ispravljao sheme tih izuma kako bi ih poboljšao.
Einstein se oženio Milevom 6. siječnja 1903. godine. Einsteinov brak s Milevom je bio i intelektualno i romantično partnerstvo - Mileva je bila matematičarka. Einstein je čak za nju rekao: "Ona je stvorenje meni posve jednako - jako i nezavisno poput mene!". Godine 1904. Albertu se rađa sin, Hans Albert Einstein. Godine 1905. objavljuje svoj doktorat "O novom načinu određivanja molekularnih dimenzija". Iste godine piše 4 članka koji kasnije, kako se pokazalo, postaju temeljima moderne fizike. Fizičari se slažu da su tri od ta četiri članka zaslužila Nobelovu nagradu. Bili su to članci o Brownovom gibanju, fotoelektričnom efektu (učinku) i specijalnoj relativnosti. Pomalo je ironično da danas Einsteina svi vežu uz pojam relativnost, premda je Nobela dobio zbog objašnjenja fotoelektričnog efekta.
Ta je godina, 1905. ostala zabilježena kao Posebna godina (Annus Mirabilis Papers), a godine 2005. se slavi 100. godina od objave tih radova, pa je 2005. proglašena Svjetskom godinom fizike. (Više o tome na ovom linku).
Srednje godine
Godine 1906. Einstein biva promoviran, a 1908. odlazi raditi u Bern. Svojeg drugog sina, Eduarda, dobiva 28. srpnja 1910. Godine 1912. po prvi put upotrebljava izraz "četvrta dimenzija" za vrijeme. Godine 1919. se rastaje od Mileve i ženi se svojom nećakinjom Elsom (!).Nisu imali djece. Sudbina Einsteinove kćeri je nepoznata. Neposredno prije početka Prvog svjetskog rata, 1914., Einstein se seli u Berlin. Njegov pacifizam i židovsko porijeklo, iritirali su Nacističku Njemačku. Kasnije je postao svjetski poznatim - osobito nakon 7. studenog 1919. kada je The Times objavio eksperimentalnu potvrdu njegove gravitacijske teorije. Nacisti kasnije pokreću kampanju u kojoj se napadaju njegove teorije i nastoji ga se diskreditirati.
Opća relativnost
Tijekom studenog 1915., Einstein je Pruskoj Akademiji znanosti predstavio svoju teoriju gravitacije - kasnije je ostala poznata pod nazivom Opća teorija relativnosti. U njoj Einstein iznosi ideju u zakrivljenosti prostor-vremena. Uskoro ćete na CroEOS.net moći čitati poseban veliki članak posvećen samo Općoj teoriji relativnosti.
Kvantna fizika
Premda je po svojim doprinosima kvantnoj fizici Einstein manje poznat, imao je zbilja blistavih trenutaka. Prvi je uveo pojam KVANT, čak i prije samog Plancka (Max Planck). Einsteinova ideja o kvantizaciji svjetlosti je bila toliko snažna, da je ucrtala put daljnjem razvoju kvantne mehanike. Ranih 20-ih godina prošlog stoljeća, Einstein je bio glavni osoba na tjednim kolokvijima Sveučilišta u Berlinu. Ostao je poznat i po dugim razgovorima koje je vodio s Nilsom Bohrom i po posebnom vidu pogleda na kvantnu fiziku - Kopenhaška interpretacija
Bose - Einsteinova statistika
Godine 1924. Einstein dobiva pismo od mladog Indijskog fizičara Sateyendra Nath Bose -a koji je svjetlost opisao kao fotonski plin. Bose ga traži za pomoć. Einstein je shvatio da se ta ideja može primijeniti i u statističkoj analizi atoma. Objavio je taj članak koji je bio vrlo nov i revolucionaran - utemeljena je nova grana statističke fizike - danas poznata kao Bose - Einsteinova statistika. Ta statistika opisuje ponašanje bozona. Einstein je pomogao i Erwinu Schroedingeru prilikom razvoja kvantne Boltzmanove distribucije…
Kasnije godine
Dolaskom Hitlera na vlast u 1933. mržnja prema Einsteinu postaje sve većom i on napušta Europu gdje je ostao do kraja života. Godine 1940. dobiva američko državljanstvo, zadržavajući pri tome i ono švicarsko. Posljednjih se godina svojeg života bavio pokušajima ujedinjenja gravitacije i elektromagnetizma, dajući pri tome i nove doprinose kvantnoj mehanici.
Religiozni pogledi
Premda je školovan u Katoličkoj osnovnoj školi, njegova su religiozna gledišta bila bliska filozofiji panteizma (Baruch Spinoza) - smatrao je da Bog otkriva sebe u harmoniji svega što postoji, a ne u Osobi ili Biću koje upravlja životima pojedinca. Istaknuo je da od svih religija najviše preferira budizam!
Politički pogledi
Einstein je sebe smatrao pacifistom i humanitarcem. Einsteinovi pogledi na socijalizam i McCarthizam kao i rasizam su bili pomalo kontraverzni. Čak je i sam FBI smatrao da mu treba zabraniti imigraciju u SAD. Mnogi Einsteinu zamjeraju i potporu koju je dao Americi ističući kako je dobro da su Amerikanci prvi izgradili atomsku bombu - bolje i oni nego Hitler. Nakon rata, Einstein je lobirao za nuklearno razoružanje i zagovarao je Svjetsku vladu.
Također, Einstein je podržavao cionizam, a kasnije mu je čak bilo i ponuđeno da postane drugim predsjednikom Izraela što je ovaj odbio.
Lik Alberta Einsteina je i danas živ - ne samo u fizici, već i u političkim ali i filozofskim pogledima.
Post je objavljen 11.01.2009. u 20:30 sati.