Umro nam prijatelj Miro! Od srca.
Žal mi mada je bil zajeban prema svima, al mene je nekak imal rad. Podnosil je moja spuštanja. No, i ja sam podnosila njegove provokacije i bezobraštinu. Uz mnoge mane Miro je imal i vrlina. Kad gmo ga zvali na ručak il palačinke, uvijek je donesel hrpu tog sa sobom tak da je znal u tome i pretjerat. Ak je odlazil prije nas iz Novog, ostavil nam je sve kaj mu je ostalo u frižideru da potrošimo. Kad nam je trebala pomoć oko bilo čega, na njega si mogel računat.
Sjetim se njega i nekih epizoda kaj smo imali.
Prije dve godine mi je palo na pamet da izbacim stol iz konobe. Rastavila sam ono kaj se moglo rastavit, al kroz vrata nije prolazil. Probala sam ga izvuć kroz prozor. Makakvi. Zovem Mireka. Dogega se on niz ulicu i onda počnu razne kombinacije. On u konobi, ja na ulici, al noge od stola se nedaju. Okreći ovak, okreći onak. Ništ. Onda smo izbili jednu nogu – ustvari strgali – pa smo ga nekak uspjeli kroz prozor izvuć. Zabili smo nogu natrag. Napravili na stolu još jednu policu i ubacili ga u prostor ispod stepenica. Bez Mireka to sve skup ne bi mogla izvest.
Je da je neke stvari i zajebal kao npr. kad nam je okrenul na prikolici osovinu na krivu stranu. Pa smo morali sve ponovo rastavljat i sastavljat. A to se dogodilo zato kaj je Miro bil užasno tvrdoglav. Nije htjel slušat da osovina tak neide neg drugačije. Kak se mužiću nije dalo s njim prepucavat, pustil mu je da je stavi kak oće, da sve ušarafi, pa da onda vidi da je bil u krivu.
Miro je imal i silne ideje kak izludit susjede. Najbolje je bilo kad je nasred ulice ubacil hrpu suđa u škaf i onda ga pral sa šlaufom. Il kad je došel na plažu, pa si u gaće utrpal četkicu za zube, kaladont, sapun, šampon i išel u more sa svim tim u gaćama. U moru si je onda obavil čitavu higijenu uz zaprepašetene poglede turista. Il kad je jel dagnje sa šlagom. Il kad je sa skalpelom deral zeca...
Falit će nam. Od kog bumo sad posuđivali luster kleme, čavle i šarafe? Tko bu sad s mužićem slušal muziku i zavijal ko vuk? Tko bu govoril susjedi u facu da je zmija i to anakonda? Tko bu maloj petogodišnjoj rođakinji Lari donosil mačkice iz ulice? Tko bu nam prigovaral kaj pušimo? Tko bu nam pametoval?
Eh, Miro, Miro...Zakaj si bil tak tvrdoglav i nisi doktorima vjeroval? Mogel si još puno poživit, a ne tak otić - bez pozdrava...Nismo ni janjca zavrtili kaj smo planirali...
Post je objavljen 09.01.2009. u 10:04 sati.