jeste li čuli za Taize? uglavnom, radi se o organizaciji koja skuplja mlade u vjeri :) imaju kampove svako ljeto... a svake zime u jednom gradu održava se hodočašće mladih, povjerenja na zemlji :))
e tom sa hodočašću ove godine i ja prisustvovala :))
bilo je u Bruxellesu i bilo je to jedno sasvim novo iskustvo za mene...predivno iskustvo!
u nedjelju 28.12. u 14h skupila su se 4 busa SCa kod crkve na jarunu i bili smo spremni za polazak... ako ćemo u brojkama , iz hrvatske i bih tamo je otišlo 37 buseva! sve skupa, sudionika i cijele europe bilo je 40 000 :)
moje dvije prijateljice ,eva i martina, i ja, odlučile smo se ići sa studentima, preko studentskog kapelana... a znala sam za još neke ljude iz zagreba koji su putovali s drugim skupinama, neke sam čak i srela na putu :)
dug je to put, 20 h busom :)) tako zbunjeni stigli smo pred neku školu oko 9 i nešto ujutro, u ponedjeljak... tek nakon nekog vremena shvatila sam da je to hrvatski punkt, jer su posvuda bili hrvati :D uglavnom, u skupinama (po busevima) su nas odvodili u prostorije u školi i objašnjavali nam što i kako. kako će to izgledati, koji je raspored i slične stvari... i dodijelili nam smještaj...
nas tri dobile smo isti smještaj kao još 4 djevojke, dvije mlade skroz, dvije malo starije... inače u župu smjeste manje skupinice iz raznih država ,da se ljudi izmješaju i tako... nas 7 potražilo je na karti gdje smo to... i razočarano uzdahnule...ajme meni pa to je skroz izvan brisela! dobile smo osim standardnih kartica za prijevoz, dodatne karte za vlak... jer, naš gradić je 20min vlakom od brisela... uf, činilo se nezgodno...
a još gore je bilo kad smo shvatile da put do tamo moramo same naći...dobile smo napisana uputstva i hajdemo...
velike mase su krenule prema metrou i nekako sljedeći upute shvatile smo da i nije tako strašno :)) metro je zakon :D:D nekako smo se dokopale našeg gradića i odveli su nas pješke do župe... slatka župa, lijepa crkvica , i sve puno mladih ljudi... dali nam jesti i piti i rekli ,stanite u red da vam se dodijeli smještaj...
već smo se nas tri dobro sprijateljile s ove dvije mlade lude, ivana i marijana, građevinarke, 4. godina :) i tako mi čekamo red, već umorne i zabrinute... i počela se onuda motati jedna gospođa, koja želi udomiti dvije cure.. i čini se da je zapela za naše dvije jer nam ih je ugrabila kad smo došli na red i igrom slučaja smještaj koji smo nas tri dobile ugošćivao je sve skupa 8 ljudi. troje je već bilo zapisano, nas 3 su dodali, i ove dvije malo starije koje su došle istom skupinom kao i mi, martina i mirela, drage djevojke :)
izašli smo van gdje nas je dočekala nasmijana malo starija žena, a eva kraj mene je uzdahnula: uf ne, sad kad završimo kod neke poludjele starice :D:D no ,prevarila se! iza žene bio je kombi (da ,mali kombi, hehe) u njemu tri rumunja (očito preostalo troje koje udomljuju) i odjednom je iz njega iskočila mala preslatka curica najslađeg osmijeha :)))
trebali ste vidjeti to dijete, pravo oduševljenje! sve nas je izljubila, za njom je izišao stariji brat, pomogli su nam unijeti kofere u kombi i krenuli smo!
ispostavilo se da je naš mještaj u selu izvan tog gradića (haha, dakle mi smo u selu pokraj gradića pokraj brisela, zvuči loše zar ne? ipak nije bilo ;)) ) 5-7 km vožnje, ali uvijek su nas oni vozili i dolazili po nas, pa nie bilo problema ...a mama vozi ko luda hehe,nebi čovjek rekao kad ju vidi! na kraju smo došli do jako zanimljive kuće...
unutra sve nekako minimalno, sve od drveta, pravog drveta, ne lakirano, ne fancy, nego onako životno, sve su sami radili... obitelj kakvu nismo mogle zamisliti...do kraja putovanaj ostale smo fascinirane njima...
mama, tata, kćer 21,sin 20,sin 18, sin16 i kćerkica mala 13... divni ljudi:) tako slični, tako topli i dragi... i tako loši s engleskim :D:D oo da, mama i mala kćer uopće ne pričaju engleski, ostali još nekako :D najbolje smo se sporazumjele sa sinom od 18 koji je najviše bio s nama, a najviše nas je oduševljavala ona ista mala od 13...
od trojice rumunja, ispostavilo se da jedan izvrsno priča francuski, pa je pomagao kad je trebalo :)
i tako smo bile mi cure dovedene u sobu dečka od 18 i tu počinje naša avantura... nas 5 u vrećama za spavanje u toj sobi, a tri rumunja na drugom kraju kata u drugoj... tek prvi dan a već sam tu natipkala hrpu toga... nastavim drugi put :))
Post je objavljen 05.01.2009. u 17:07 sati.