Kako povezati treperenje zvijezda koje može i u zimskoj noći zagrijati srce gotovo svakog promatrača s nečim što većini ljudi zvuči odbojno kao npr. tablica množenja ili treći Keplerov zakon?
Možda će vas zainteresirati osobna priča o Johannesu (1571–1630). Bio je pametni dječak iz siromašne familije, završio je fax za svećenika (jedino je tu mogao dobiti stipendiju), zaposlio se u školi kao profesor matematike, a pošto su profesorske plaće bile slabe (kao i danas) uzdržavao se izrađujući horoskope (posljednji znanstvenik - astrolog). Dva puta se ženio i u drugom braku je bio sretniji. U slobodno vrijeme postao je self made vrhunski znanstvenik.
U njemu se spojilo nekoliko talenata: za računanje (nije bilo kalkulatora) i matematiku, oštar vid (nije bilo teleskopa) i oduševljenje treperenjem zvijezda. Iako je živio nakon Kopernika u većini tadašnjih sveučilišta još uvijek se smatralo da je Zemlja u središtu svemira. Putanje planeta oko Zemlje bile su komplicirane i matematički neuredne. Je li to zasmetalo matematičara Keplera?
Putanja Marsa u geocentričnom sustavu svijeta kakvom se smatrala u Keplerovo vrijeme
Uz mnoga druga otkrića Kepler je uočio da je za sve planete jednak omjer udaljenosti planeta od Sunca na treću potenciju i vremena obilaska planeta oko Sunca na kvadrat .
Kepler je naravno bio fasciniran svojim otkrićem i upustio i u objašnjavanja zašto je tome tako (planeti zrače harmonijom i sl.) ali bez znanstvenog uspjeha. No, način na koji je tražio odgovor čini ga prvim astrofizičarem. Također, napisao je prvo znanstveno-fantastično djelo: Somnium (San) koje je objavljeno posthumno 1634. U djelu se opisuje putovanje na Mjesec.