Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/rusalka

Marketing

Miss Cloudy Thursday, kratka priča ...



Miss Thursday se, u skladu sa svojim prezimenom, rodila jednog kišnog četvrtka, u onom dijelu godine kad se jesen susreće sa zimom. Kad je mati zavirila u tamnoplave oči novorođene djevojčice i pogladila dječju glavicu prekrivenu svjetlim, gotovo bijelim pramenčićima kose, rekla je: zvat će se Klaudija , misleći pri tomu na oblak (clowd).

...

Cloudy Thursday ... prozvala je učiteljica njezino ime i prezime, prvog školskog dana.
Klaudija je ustala i pocrvenjela, svjesna učiteljičina pogleda i gurkanja druge djece koja su se tiho podsmjehivala: Oblačni četvrtak ....hi hi hi ... Plave su joj oči posivjele, zagrizla je usnu, sklonila plavi pramen s lica, progutala suze i podigla pogled.
No, no, Cloudy ... rekla je učiteljica.
Razvedri se malo ... Vidjet ćeš, u školi će biti i sunčanih trenutaka ...

...

Oči su joj mijenjale boju, od plave do sive, a Klaudija se ljutila na samu sebe zbog tih svojih izdajničkih očiju koje joj nisu dopuštale skriti ni radost, ni ljutnju ni sjetu.
Duša ti se vidi u očima ... rekao joj je tamnooki dječak koji je u potaji pisao pjesme i koji joj je u gimnaziji 'prišio' nadimak 'Oblačić'. Ne volim kad mi netko zaviruje u dušu, odgovorila mu je Klaudija. I tek je godinama kasnije shvatila kako je, mladalački bezdušno, 'otepla' tog dječaka koji joj se tako željno zagledao u oči.

...

Gotovo da joj je odlanulo kad joj je dijagnosticirana kratkovidnost, sad je mogla oči skriti naočalama. Kosu je splela i vezala u čvor na potiljku, sivi kostim klasičnog kroja dodao je ozbiljnost njezinim još uvijek neozbiljnim godinama.
Honorarni sati, zamjena ... drugo polugodište, maturalni razred stručne škole ... rekao joj je ravnatelj.
Samo dva sata tjedno, nije baš bogznašto, no i to je barem nešto, za početak ...


Duboko je udahnula, otvorila vrata i ušla u učionicu noseći dnevnik pod rukom. Kad je podigla pogled, susrela se s pogledima dječaka koji bijahu od nje mlađi tek tri četiri godine. Dječaci su poštovali distancu kojom se Klaudija ogradila i tek na kraju školske godine, kad su je pozvali na svoju maturalnu zabavu, najsmjeli od njih usudio se upitati: Trebate li jednu ili dvije pozivnice, profesorice?
Samo jednu
... odgovorila je Klaudija brzopleto i pocrvenjela kad su se dečki nasmijali.
Podigla je pogled i pogledala redom u oči tih dječaka.
Vi ste moja prva generacija, uvijek ću vas pamtiti ... rekla im je, opraštajući se i bijaše joj drago kad su uzviknuli:
Nećemo zaboraviti ni mi Vas, profesorice ...



Bio je oblačni kišni četvrtak, zadnji dan znanstvenog skupa koji je trajao od ponedjeljka do četvrtka. Miss Thursday je stajala za govornicom i izlagala svoj rad. Koristila je tehniku poznatu predavačima i govornicima - izabrati u publici zainteresirani pogled i obraćati se njemu, tom izabranom responsivnom Slušatelju.
Pocrvenjela je kad joj je Izabrani u stanci prišao i predstavio se: Silvestar Monday ...
Eto, Ponedjeljak nije mogao odoljeti a da ne upozna Četvrtak ... nasmijao se i pohvalio njezino izlaganje.

U stanci su popili kavu u kafeu Pod kestenom, a kada su se namjeravali vratiti na nastavak skupa, dosadna jesenja kiša tako je uporno lila da su odustali. Ostali su za stolom, pripovijedajući o svemu i svačemu, sve do večeri. Kafe je bio poluprazan, sjedili su za stolom do prozora, po staklu su se slivale kišne kapi a s radija se razlijegali zvuci pjesme:

I'm in heaven when you kiss me
Heaven when you kiss me
You were sent to me from wonderland
I'm in heaven when you kiss me
Heaven when you kiss me
You were sent to me from wonderland
I go crazy when you kiss me
Show me how you miss me
Take me with you back to wonderland
You know I couldn't resist
Yeah I miss every time I'm with you
Every time that we kiss
...

Već je padao mrak, kiša je načas stala, a oni su, idući prema hotelu u kojem su odsjeli sudionici skupa, koračali ispod kestenovih stabala s kojih su padali žuti listovi i cijedile se kišne kapi. Na trenutak, u mračnom dijelu parka, njegova je ruka dodirnula njezin lakat, a zatim joj se ovila oko struka.

Pažljivo ... rekao joj je.
Nemojte se spotaknuti u tome mraku
...

Već je zaustila da mu kaže kako je pločnik ravan pa nema bojazni od spoticanja, no u zadnji je čas odustala, bojeći se da će On primijetiti kako joj glas podrhtava. Otpratio ju je do vrata njezine hotelske sobe i tada su konstatirali da je on, nekim čudnim slučajem, smješten u susjednoj sobi.
Ponedjeljak do Četvrtka ... baš imam sreće što između nisu utrpali utorak i srijedu ... rekao je.
Bilo je to u trenutku kad su, oboje, u isti čas, izašli na balkone svojih soba popušiti posljednju cigaretu. Balkone je razdvajala samo niska željezna ogradica pa su se gotovo dodirivali ramenom, dok su tako stajali, svako na svome balkonu, osluškujući kišu i tiho razgovarajući skoro do jutra.

...

Znaš li da sam poželio preskočiti ogradicu, te noći ... rekao joj je jednog kišnog ponedjeljka, nekoliko godina kasnije, kad je, praćen kišom, stigao na njezin prag.
Ponedjeljak od četvrtka dijele dva dana, a ja sam već na prvi pogled procijenio da 'Ponedjeljak' od 'Četvrtka' dijele gotovo dvije decenije ... i uplašio sam se da ću Te uplašiti ... Već sam tada primijetio kako te Tvoje plave oči mijenjaju boju ... i spopao me strah da će posivjeti od negodovanja, gledajući Starog Mačka kako preskače ogradu ...
Oči joj prvo posivješe od ljutnje, nije voljela kad on sebe naziva starim, a zatim se nasmijala zvonko, plave joj oči zaiskriše pa se zamagliše i prekriše trepavicama, kad ju je zagrlio.

Pogledaj me, Cloudy ... šapnuo joj je.

Znao sam da će se pojaviti, ta lijepa ljubičasta maglica u Tvome pogledu, rekao je kad je otvorila oči.
Znao sam to i dok sam još samo maštao kako Te ljubim ...

...

Kišno se Veče već udvaralo oblačnom Jutru, oblačno se Jutro smiješilo Večeri koja je mirisala na snijeg ... a mr Monday je još uvijek bio izgubljen u ljubičastoj maglici, miss Thursday je još uvijek plovila u naručju plavog oblaka ...

U tome se tjednu dodirnuše i poljubiše Ponedjeljak i Četvrtak, i oboje su znali - ma što se bude dogodilo u tjednima koji slijede, više ih ništa neće razdvojiti ...








Post je objavljen 12.12.2008. u 23:59 sati.