Soja sadrži 37-50% bjelančevina (uključujući sve esencijalne aminokiseline) i pravi je rudnik minerala, vitramina i vlakana. U nekim dijelovima svijeta koristi se u prehrani već više od tisuću godina i smatraju je svetom biljkom. Kinezi koji su živjeli na sjeveru zemlje i obilato se hranili sojom uvijek su bili zdraviji i otporniji od njihovih zemljaka sa juga koji su se uglavnom hranili rižom
Brojne studije pokazuju (Glenville, 2004.) da sojini fitoestrogeni (supstance biljnog podrijetla slične estrogenu) sprečavaju osteoporozu, čuvaju kosti i smanjuju simptome menopauze. Azijatkinje, primjerice, gotovo da nemaju nikakvih klimakteričnih problema. .Daljnja istraživanja Japanskih znanstvenika pokazala su da su kosti žena koje prošle menopauzu, a koje su reodvito konzumirale soju bile gušće i snažnije. Te su žene također imale manje problema sa zglobovima i bolovima u leđima (Janjatovic-Zorica, 2004.)
Osim toga, izoflavoni iz soje povećavaju apoptozu (samoubojstvo) stanica, sprečavaju nastanak novih krvnih žila potrebnih za rast karcinoma, smanjuju nastanak slobodnih radikala kisika te smanjuju nastanak trombina.
Istraživanje predstavljeno u srpnju 2002. godine dokazalo je da soja i proizvodi od soje ne potiču diobu stanica dojki. Prema znanstvenicima pri tri znanstvene institucije – Cancer Research UK u Londonu, National University of Singapore i US National Cancer Institute u Bethesedi u drzavi Maryland, soja smanjuje rizik od raka dojke. Naime, soja sadrži genistein, koji zantno smanjuje rizik od tog oboljenja. Tako su žene koje konzumiraju proizvode od soje izložene 60% manjem riziku od raka dojke od žena koje ne jedu sojine proizvode.
Još jedna zanimljivost: FDA (Federal Drug Association – Federalna udruga za lijekove), tradicionalno uporni zastupnik farmaceutskih proizvoda, prihvatila je soju kao jednu od rijetkih vrsta hrane koje prema kriterijima te organizacije preveniraju, pa čak i liječe bolesti.
Sa sojom ne treba pretjerivati zbog visokog postotka bjelančevina koje sadrži. Studija iz 1998 pokazala je da prosječna dnevna konzumacija soje u Japanu ne prelazi 8 grama za muškarce i 7 za žene – manje od dvije žličice dnevno.
Osim toga treba je češće kozumirati u fermentiranom obliku (tofu, miso, soja sos), koji je puno zdraviji od soje u teksturiranom obliku. Treba paziti i da soja ne bude GMO. Trudnice i, navodno, mala djeca trebaju izbjegavati soju.
Post je objavljen 03.12.2008. u 12:51 sati.