Poruke pape Benedikta sudionicima kongresa u Zadru i Vatikanu
Trodnevni međunarodni Kongres "Humanae Vitae za sva vremena: ljudska spolnost življena u velikodušnosti i razboritosti", kako je javila IKA, započeo je jučer u 16.30 sati u hotelu Falkensteiner - Donat u Zadru. Kongres se održava u povodu 40. obljetnice enciklike Humanae Vitae, o temi prirodnog planiranja obitelji i odgovornog roditeljstva. Sudionicima Kongresa poruku je uputio i papa Bendikt XVI. koju je potpisao državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone. Poruka je naslovljena na krčkog biskupa Valtera Župana, predsjednika Vijeća HBK za obitelj, a upućena je svim sudionicima Kongresa.
Kardinal Bertone piše da je Sveti Otac sa zadovoljstvom primio vijest o održavanju Kongresa. "Njegova svetost pozdravlja ovu vrijednu inicijativu koja poziva na dublje promišljanje o otajstvu i daru ljudskog života, podsjećajući kako je ključni pojam za razumijevanje Enciklike i shvaćanja njezine središnje poruke riječ ljubav. Zapravo, ženidbeni poziv, kao i specifični put svetosti koji iz njega proizlazi, temelji se na ljubavi supružnika.
Prokreativna bračna ljubav, otvorena rađanju djece u uzajamnom nesebičnom darivanju muža i žene, ne samo da nalikuje nego i sudjeluje u stvaralačkoj Božjoj ljubavi, koja se konkretno priopćuje dozivajući u život ljudske osobe. Isključiti ovu komunikativnu dimenziju posredstvom djelovanja koje priječi prokreaciju značilo bi poricati intimnu prirodu supružničke ljubavi. Neka primjer i svjedočanstvo tolikih roditelja, doista bogatih vjerom i pouzdanjem, uvijek bude na ohrabrenje i utjehu onima koji svoju očinsku i majčinsku odgovornost žive s poteškoćama ili nesigurnošću.
Zazivajući zagovor Blažene Djevice Marije, Kraljice obitelji, Petrov nasljednik od srca udjeljuje poseban apostolski blagoslov Vama, organizacijskom odboru, sudionicima Kongresa te onima koji se zalažu kako bi se svima navijestila izvorna istina velikodušne i odgovorne bračne ljubavi, u potpunome pristajanju uz zakon upisan u savjest svake osobe. Priopćujući ovo, koristim prigodu da Vas s osobitim poštovanjem srdačno pozdravim. Odani u Kristu, kardinal Tarcisio Bertone, državni tajnik".
Na svečanosti otvaranja, uz organizatore Kongresa: Ured HBK za obitelj, Zadarsku nadbiskupiju, Hrvatsko katoličko liječničko društvo i Hrvatsko katoličko društvo medicinskih sestara i tehničara, prigodne riječi uputili su i državni tajnici iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva znanosti obrazovanja i športa te Ministarstva obitelji, branitelja i međugenracijske solidarnosti. Dr. Ivan Fuček održao je izlaganje o temi "Suvremenost proročke enciklike". "Cjelovitost i ljepota ljudske ljubavi prema Božjem planu u crkvenom učiteljstvu od Humanae Vitae do Deus Caritas Est" tema je izlaganja prof. dr. Stefana Kampowskog, tajnika Katedre Wojtyla papinskog instituta Ivan Pavao II. za studij braka i obitelji u Rimu. Dr. Josip Baloban izlaže o temi "Vrednote i glavna strujanja današnjeg društva glede braka i obitelji". Kongres nastavlja s radom danas, a o njegovu radu možete pročitati na portalu www.ika.hr.
Prenosim ovdje još jednu važnu poruku pape Benedikta, u kojoj ističe da u suvremenim kulturama treba strastveno i kreativno promicati novi kršćanski humanizam istinske ljepote! Riječ je o poruci predsjedniku Papinskoga vijeća za kulturu nadbiskupu Ganfrancu Ravasiju, u prigodi trinaestog javnoga zasjedanja sedam papinskih akademija, koje je 25. studenoga započelo u Vatikanu o temi "Univerzalnost ljepote: estetika i etika u usporedbi".
Žurno je obnoviti dijalog između estetike i etike, između ljepote, istine i dobrote, jer to zahtijeva sadašnja kulturna i umjetnička rasprava, ali i svakidašnja stvarnost, poručio je Papa. Na raznim razinama dramatično se očituje rascjep, a katkada i oprečnost između dvije dimenzije: traganja za ljepotom, shvaćenom kao izvanjska forma, koju po svaku cijenu valja postići, te istine i dobrote djelovanja kako bi se ostvario izvjesni cilj. Traženje ljepote odvojeno od ljudskoga traženja istine i dobrote pretvorilo bi se, kako se nažalost često dogodi - osobito za mlade, u čisti estetizam, u put koji završava u prolaznom, u banalnosti i površnosti, pa čak i bijegu prema umjetnim rajevima koji kriju prazninu i nutarnju nepostojanost.
Takvo prividno i površno traženje doista ne bi imalo univerzalno nadahnuće, nego bi neizbježno bilo posve subjektivno, ako ne i individualističko, a katkada završava u nesposobnosti komuniciranja. Da bi se to izbjeglo, Papa ističe potrebu i obvezu proširenja obzora razuma, stoga potiče na zauzimanje kako bi se shvatilo duboku vezu između traženja ljepote i traženja istine i dobrote. Papa upozorava da bi razum koji se želi lišiti ljepote bio polovičan, isto kao što bi se ljepota lišena razuma svela na praznu i varljivu masku. Moramo težiti veoma širokom razumu u kojem se susreću srce i um, a dodiruju se ljepota i istina. Ako ta obveza vrijedi za sve, pogotovo vrijedi za vjernika kojeg je Gospodin pozvao da svima obrazloži razlog ljepote i istine vlastite vjere. Ljepota djela o kojima nam govori evanđelje upućuje na drugu ljepotu, istinu i dobrotu, koje jedino u Bogu imaju svoje savršenstvo i posljednji izvor, poručio je Papa.
Naše svjedočenje mora se hraniti tom ljepotom, a naše naviještanje evanđelja mora biti razvidno u njegovoj ljepoti i novini. Stoga je važno znati komunicirati jezikom slika i simbola; naše svagdanje poslanje mora odisati ljepotom Božje ljubavi da učinkovito stigne do naših suvremenika, koji su često rastreseni i zaokupljeni kulturnim ozračjem koje nije sklono prihvatiti ljepotu u punom skladu s istinom i dobrotom, premda su željni i nostalgični za istinskom ljepotom, a ne prolaznom i površnom, istaknuo je Benedikt XVI.
Osvrćući se na Biskupsku sinodu o Riječi Božjoj, Papa je rekao kako su svi istaknuli važnost poznavanja i poniranja u ljepotu umjetničkih djela, a potvrdili su valjanost i učinkovitost puta ljepote. Taj put je jedan od mogućih putova, a možda je najprivlačniji i najčarobniji za razumjeti i dosegnuti Boga. Papa poziva da se ponovno uzme u ruke Pismo umjetnicima Ivana Pavla II. Ono nas poziva na razmišljanje o intimnom i plodnom dijalogu između Svetoga pisma i raznih umjetničkih oblika, o kreativnosti umjetnika i o plodnom ali i problematičnom dijalogu između njih i kršćanske vjere, življene u zajednici vjernika.
Papa je potaknuo akademike i umjetnike da ožive čuđenje i želju za lijepim, da oblikuju osjetljivost duhova i hrane strast za sve ono što je istinski izraz ljudskoga uma i odraz Božje ljepote. Na kraju poruke Papa je čestitao Danielu Picciniju, stručnjaku za talijansku književnost, na ovogodišnjoj nagradi akademija. (IKA)
Post je objavljen 29.11.2008. u 10:04 sati.