Bračni ugovor je relativno novi pojam za hrvatsko zakonodavstvo jer je tek 2003. godine donesen novi obiteljski zakon koji pruža i tu mogućost.
Bračnim se ugovorom utvrđuje imovina svakog partnera stečena prije stupanja u brak.
Određuje se hoće li i koja imovina za trajanja braka predstavljati posebnu imovinu jednog partnera koja se ne dijeli te se ugovara omjer u stjecanju zajedničke imovine ovisno o tome koliko partneri procjenjuju da će u tome sudjelovati i pridonositi.
Ugovor se sklapa u pisanom obliku, a potpisi moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika.
Bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.
VLASTITA IMOVINA je imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka.
Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajedice nasljeđivanjem, darovanjem.
Autorsko djelo je vlastita imovina onoga bračnog druga koji ga je stvorio. Imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekm bračne zajednice bračna je stečevina.
BRAČNA STEČEVINA je imovina koju supružnici steknu radom za trajanja braka ili potječe iz te imovine.
Dobitak na lotu je također bračna stečevina, a isto tako i vrijednost svake adaptacije ili nadogranje stana ili kuće. Nasljestva ne ulaze u bračnu stečevinu.
Prema obiteljskom zakonu bračna stečevina se dijeli „pola-pola“, ali ako se potpiše bračni ugovor tada vrijede pravila koja su dogovorili bračni partneri. Isto vrijedi i za izvanbračnu zajednicu u kojoj se također može sklopiti bračni ugovor.
Bračni ugovor prilikom rastave skraćuje neizbježan postupak podjele zajedničke imovine, koji u Hrvatskoj traje godinama.
Zainteresirani za sastavljanje (pred)bračnog ugovora, mogu se javiti Centru za pravno savjetovanje žena žrtava obiteljskog nasilja na priložen kontakt-telefon gdje će im to biti besplatno omogućeno.