..a nama su 1998. i potom 2002. rekli iz viših službenih instancija kako je bankarstvo 'propala stvar' u Hrvatskoj, i da nikad nećemo moći financirati projekt buduće 'plusBANKE'.....
Eto kakvi nam vizionari rade u Hrvatskoj...i to na čelnim položajima.....
27 11 2008:
Naše banke povećale profit i do 50%/font>
-------------------------------------
ZAGREB - Hrvatske su banke i dalje visokoprofitabilne i stabilne. Do kraja rujna ostvarile su čak 4,86 milijardi kuna bruto dobiti, što je oko milijardu kuna ili oko 26 posto više nego krajem rujna prošle godine. Imovina banaka je samo u tri mjeseca povećana za 6,3 milijarde. Najveće hrvatske banke pri tome bilježe rast dobiti i do 50 posto u godinu dana. Istodobno njihove majke vlasnice imaju gotovo jednaki pa i veći pad dobiti uz otpis imovine i gubitke. Rezultati do kraja rujna pokazuju da su hrvatske banke stabilnije od njihovih vlasnica.
Silazni trend
Jedini segment u kojem se djelomično osjeća silazni trend je pad ukupne imovine banaka. Naime, do kraja rujna ove godine aktiva banaka dosegnula je 354,25 milijardi kuna, što je Rezultati pokazuju da su hrvatske banke stabilnije od njihovih vlasnicar, koje bilježe rast od samo 2,66 posto u odnosu na kraj prošle godine.
No imovina banaka čak je 26 posto veća od nacionalnog dohotka zemlje koji je lani iznosio 275 milijardi kuna. Razlog bi, po ocjeni stručnjaka, mogle biti i veće rezervacije i usklađenje adekvatnosti kapitala, ali i pokušaji izvlačenja imovine banaka u inozemstvo.
Što se tiče stanja kapitala, krajem rujna hrvatske su banke imale ukupno 49,4 milijarde kn kapitala, od čega se 28,3 milijarde odnosi na dionički kapital. Uni Credito, vlasnica Zagrebačke banke, zbog otpisa imovine i gubitaka do kraja rujna zabilježila je manju dobit za 54 posto.
Velike oscilacije
Gotovo isti rezultat bilježi i Intesa Sanpaolo, vlasnica Privredne banke s padom od 44 posto. Raiffeisen, vlasnica naše RBA, zabilježila je do kraja rujna rast dobiti od 34 posto, ali je prije nekoliko dana zatražila pomoć od države u iznosu od dvije milijarde eura, iako je ostvarila rekordnu dobit. Erste grupa, vlasnica istoimene naše banke, ima rast od 1,3 posto, no i ona je zatražila pomoć, ali od 2,7 milijardi eura.
Potom:
HRVATI ĆE DO KRAJA GODINE 'ISPEGLATI' 120 MILIJARDI KUNA!!!!
Peglate li karticu ili samo trošite ono što imate na tekućem računu? Peglanje, ovaj popularni žargonski engleski izraz doslovno znači bjesomučno trošenje kojim se kreditna kartica može i brzo istrošiti i pohabati. Banke, koje su od kartičnih kuća preuzele lidersko mjesto u izdavanju kartica, sve više potiču kreditomaniju Hrvata.
Sudeći po ovogodišnjim istraživanjima, većina bi Europljana za Božić i Novu godinu najradije na poklon dobila novac. Razlog su, dakako, financijska kriza i recesija. No, prošlogodišnji podaci, kada je također, posebice u SAD-u, vladala recesija, pokazuju da božićno ludilo ne prestaje i da traje puna 32 dana. Pri tome su kartice, bilo da je riječ o sve popularnijoj on-line kupovini ili direktnom “guštanju” u trgovinama, nezaobilazan rekvizit. Ipak, prodaja je lani u SAD-u povećana za samo četiri posto, što je najniža stopa u posljednjih pet godina.
Što je na cijeni u svijetu
Hrvati su apsolutni lideri po broju kartica.
Korisnost darova je porasla pa su tako lani u modi bili poklon-bonovi, čija je prodaja porasla za šest posto. U Americi je i dalje na cijeni zabavna elektronika - od TV-a, iPoda, iPhona, preko digitalnih kamera, fotookvira, prijenosnih računala i GPS navigacijskih sustava, do svih vrsta igara i igračaka. U Europi je, pak, novi trend on-line kupovina, koja je proširena na više od 50 posto u Velikoj Britaniji i Njemačkoj.
Banke potiču kreditomaniju stalno novim proizvodima, raznim akcijskim izdanjima, posebnim karticama namijenjenim određenim generacijama ili strukama, a uz karticu sve češće možete dobiti putno osiguranje, pomoć na cesti, životno osiguranje i mnoge druge pogodnosti. U Hrvatskoj je 2000. godine bilo 2,44 milijuna kreditnih i debitnih kartica. Prema podacima HNB-a, krajem prošle godine njihov je broj povećan gotovo četiri puta, na 8,3 milijuna kartica. Broj bankomata je istodobno povećan sa 793 2000. godine na 3172.
Potrošnja najviše raste u drugom dijelu godine i u vrijeme blagdana
Broj kartica i bankomata
Uspoređujući podatke iz Hrvatske s europskim zemljama, lako se može uočiti da je Hrvatska lider po broju kartica u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe. Iza nje slijede Slovenija, U posljednjih osam godina broj kartica je povećan gotovo četiri puta.
Estonija, Latvija, Slovačka, Češka, Mađarska, Bugarska. Hrvatska se sa 3172 bankomata nalazi iza Rusije, Rumunjske, Mađarske, Bugarske i Češke, a ispred Slovačke i Slovenije. Ako se usporedi broj bankomata u Hrvatskoj sa zemljama zapadne Europe, onda je zanimljivo da imamo više bankomata nego, primjerice Norveška. Vodeće su Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija. Procjene stručnjaka pokazuju da će Hrvati ove godine na kartice “ispeglati” više od 120 milijardi kuna. Naime, prema službenim podacima, do kraja lipnja ove godine karticama je obavljeno čak 122,4 milijuna transakcija od 54,61 milijardu kn, a potrošnja u drugom dijelu godine, posebice za blagdane, raste puno brže. Oko 39 milijardi potrošeno je pritom na debitne kartice, dok je oko 30 posto ili 15 milijardi zaduženo raznim oblicima odgoda i kredita preko kartica.
Otvoreno 5 milijuna računa
Prema posljednjim podacima HNB-a, Hrvati koriste 8,3 milijuna kartica, što je gotovo dvije Koristimo 8,3 milijuna kartica ili oko dvije kartice po stanovniku.
Krajem rujna građani su u bankama imali otvoreno pet milijuna računa. Iako su podaci o broju korištenja minusa bankovna tajna, procjenjuje se da dopušteno prekoračenje koristi između dva i tri milijuna građana. Službeni podaci središnje banke pokazuju da građani za sada po kreditima preko kreditnih kartica imaju najnižu stopu nevraćanja kredita, koja iznosi samo 1,5 posto ili 81,36 milijuna kuna od ukupno 5,53 milijarde kuna kredita preko kartica.
Post je objavljen 27.11.2008. u 10:41 sati.