Prošli vikend je u Vodnjanu bila prekrasna manifestacija po imenu Dani mladog maslinovog ulja. Osim što se tunkalo kruh u divna mlada ulja, sveudilj se njumalo i žlokalo. Ja nisam bila i mrzim sve koji jesu. Istra vam materina, što bi reko Franci Blašković. Odlučila sam to nekako kompenzirati i unijeti lonac Istre u svoj dom pa sam spravila svoju prvu maneštru od bobići (indeklinabilno):

Namočeni grah i slanutak kuhala desetak minuta. Onda stavila zajedno u lončugu, prelila vrelom vodom i ubacila kost od pršuta, koja je 45% virila iz lonca i izgledala sam si kao Ivičina samohrana majka nerotkinja Veresija iz Matakovića kad kuha, a iz lonca vire ruke, noge, kokoši, nakovanj... Malko kasnije ubacila kukuruz iz konzerve, krumpir na kockice i pešt (smjesa panceta, češnjak i peršin). Sol, papar. Pred kraj izvadila kost, hrvala se s njom, oborila je i odrezala meso na komadiće. Vratila ga u lonac, malo maslinovog i ekola - ići-mići-bobići!
A nije bilo malvazije da to prati, bu-hu-huuu!
Za one koji ne znaju, dala sam zadnji ispitić, nakon samo 6 godina. I sad idemo dalje! Do 30.9.2009. i ni sekunde duže treba ispljunuti velebni magisterij koji će mi u životu donijeti apsolutno ništa. Osim veće bruke ako na nekom sljedećem kvizu fljosnem na književnom pitanju. Makar si ja nekako mislim da kvizova kao takvih više neće ni biti. Kao ni sredozemne medvjedice, Meheljeva potkovnjaka i tekunice. Dakako, ostat će Tarik, koji je vječan kao i frizura Dorice Nikolić. Ali natjecatelji se neće nadmetati znanjem, nego će morati pjevati arije, plesati kvadrilju, izgraditi nuklearku, općiti sa Sandrom Dabo, boriti se protiv dvoglavog komodskog varana, obraniti haške optuženike i 78 mjeseci biti zatvoreni u Big Brother svemirskoj postaji. I opet će pobijediti Rafo.
Post je objavljen 24.11.2008. u 19:18 sati.