U Arktičkom krugu otvoreno je "Svalbardsko globalno skladište sjemena" u kojem će se čuvati oko 100 milijuna zrna sjemenja iz više od 100 zemalja. Riječ je o 268.000 uzoraka s različitih polja, od široko rasprostanjenih vrsta poput riže i žita, do regionalnih varijanti, što artiktičko skladište čini najraznolikijim i napotpunijim skladištem u svijetu.
Neuništivo
Na ceremoniji otvaranja norveški premijer Jens Stoltenberg otključao je skladište zajedno s dobitnikom Nobelove nagrade za mir, ekologom Wangari Maathaijem. Oni su zajedno stavili i prvo sjemenje u skladište, a njihov su primjer prigodno slijedili i ostali dužnosnici poput predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa. Globalno skladište sjemena, ili "Skladište sudnjega dana", kao ga već zovu, sagrađeno je u blizini gradića Longyearbyen, najsjevernijeg stalno naseljenog grada na Zemlji, na otoku Spitsbergen. Svih 100 milijuna zrna sjemenja ukupno je teško 10 tona, a nalazi se u 676 kutija. Otvaranje tog skladišta dio je napora, u dosad nezabilježenom opsegu, da se spasi sve ugroženija biološka raznolikost planeta koja je ključna za proizvodnju hrane. Neuništivo postrojenje, ukopano duboko u smrznutu arktičku planinu, projektirano je da traje nekoliko stoljeća i time sačuva sve važne biljne varijete danas prisutne na Zemlji. Osim čuvanja bioraznolikosti, Svalbardsko skladište može se pokazati neprocjenjivim blagom ako dođe do katastrofe na globalnom nivou, prirodne ili uzrokovane ljudskom rukom. Kolika je pažnja posvećenja sigurnost postrojenja govori i činjenica da će i slučaju najgore klimatske katastrofe skladište ostati pod niskim temperaturama 200 godina. "U vrijeme klimatskih promjena i ostalih sila koje prijete raznolikosti koja održava život na našem planetu, Norveška je ponosna što ima središnju ulogu u stvaranju postrojenja koje je sposobno zaštiti nešto što nije samo 'sjeme', nego osnovi građeni blok ljudske civilizacije", rekao je norveški premijer Jens Stoltenberg. "Raznolikost nasada vrlo brzo će se pokazati nezamjenjivim resursom zbog klimatskih promjena, nedostatka vode i energije, i sve veće potražnje za hranom koja nastaje zbog sve brojnije populacije na Zemlji", rekao je Cary Fowler, izvršni direktor Global Crop Diversity Trusta. "Svalbardsko globalno skladište sjemena" financirala je i sagradila Norveška kao dar svijetu. Podrška Global Crop Diversity Trusta bila je organiziranju konkrentih operacija u skladištu, te u pripremi i slanju sjemenki iz raznih zemalja svijeta u Norvešku. Skladištem će upravljati NordGen koji će održavati i bazu podataka o pohranjenim sjemenkama. U skladištu ima mjesta za 4,5 milijuna uzoraka što je oko dvije milijarde sjemenki.
Dugovječnost
Premijer Stoltenberg i Wangari Maathai, osnivač "Afričkog zelenog pojasa" i nobelovac iz 2004., za prvi pohranjeni uzorak uzeli su rižu, sjemenke s varijacijama iz 104 zemlje. Gradnja skladišta privukla je golemu pozornost zbog lokacije, inženjerskih pothvata i sigrunost. Inženjeri su uspjeli napraviti sustav koji će ostati hladan uz uporabu samo jednog 10-kilovatnog kompresora kojega pokreće struja koja se generira u krugu skladišta. Skladište ima tri izuzetno dobro osigurane prostorije koje se nalaze na kraju tunela dugog 125 metara ukopanog u zaleđenu planinu. Sjemenke su uskladištene na temperaturi od -18 stupnjeva, u specijalno dizajniranim paketima. Ti paketi su zapečaćeni i stavljeni u kutije. U slučaju da prestane dotok električne energije, zaleđena planina održat će nisku temperaturu u skladištu. Ta niska temperatura i postotak vlage znače i nisku razinu metabolizma, što znači da će neke sjemenke ostati žive i duže od tisuću godina. Tako, primjerice, ječam može potrajati 2000 godina, a žito 1700 godina. Da bi se došlo do sjemenki valja proći kroz četvera vrata. Prva su teška čelična ulazna vrata, nakon 115 metara u tunelu se dolazi do drugih vrata, a zatim valja proći kroz još dvoja vrata. Svaka vrata otvaraju se drukčije kodiranim ključevima, tako su osigurane različite razine pristupa, a nema ključa koji otvara sva vrata. U cijelom skladištu instaliranu su detektori pokreta, a sve kutije sa sjemenjem skeniraju se prije pohranjivanja. Sukladno skandinavnom razmišljanju, u gradnji skladišta sudjelovali su Dyveke Sanne i norveška agencija KORO.
Post je objavljen 14.11.2008. u 19:01 sati.