Ponekad me nase novinari jako ljute...pogotovo kada pisu o stvarima o kojima neznaju i o kojima se niti ne raspitaju kod strucnjaka ili u strucnoj literaturi.
Naime, ovih dana udarna vijest na Dnevniku je kako su u Opcoj bolnici u Karlovcu kod dvoje pacijenata pronasli zlatni stafilokok tipa MRSA i kako su krivci neki zaposlenici kojima je isti pronadjen u nosnicama. Stanje pacijenata je stabilno, a klicnonse se tretiraju.
Zar je zbilja to toliko bitno da je mora biti udarna vijest na Dnevniku? Po tome bi moja bolnica i sve ostale bolnice ovdje trebala biti svaki dan na CNN-u. Jer nema dana kad u nasoj bolnici ne otkrijemo na desetke slucajeva infekcije MRSA-om.
Ako su vec odlucili staviti to u Dnevnik, onda su trebali malo poduciti gledatelje o cemu se tocno radi, koje opasnosti od MRSA vrebaju, kako se zastiti. I ne dizati nepotrebno paniku medju ljudima.
Zlatni stafilokok je sve prije nego zlatna bakterija. Zivi na kozi i otprilike 20-tak posto ljudi je naseljeno ovim bestijicama. Zlatni stafilokok uzrokuje cijeli niz infekcija koze, od obicnih cireva pa to upala pluca, srca, kostiju, meningitisa. Cesto je i smrtonona.
Zbog mutacija (bakterije traze nacina da prezivu i da nas unistu) jedan dio ovih bakterija je postao otporan na uobicajene antibiotike, pa su dobile naziv MRSA (meticilin rezistentni). Postoje dvije podvrste MRSA:
1.Community-Associated MRSA (CA-MRSA) - MRSA prisutna medju zdravim ljudima, posebice sportasima, zatvorenicima, vojnicima. Epidemija je zapocela 1990-tih.
2. Health Care-Associated MRSA (HA-MRSA) - MRSA u zdravstvenim ustanovama - koja uglavnom zahvace bolesne i nemocne. Otkrivena je 1961.
Istrazivanje provedeno od strane CDC (Centra za kontrolu bolesti SAD) koje je objavljeno u listopadu 2007 u JAMA, pokazalo je kako je 2005. godine zbog posljedica MRSA bilo u bolnicama oko 94,360 bolesnika od kojih je 18,650 umrlo. Zanimljivo je kako je od AIDS-a je te iste godine umrlo manje ljudi.
Kako se zastiti?
1. Pranjem ruku i koristenjem dezinfekcijskih sredstava (alkohol je dobar, ne samo za pice)
2. Testiranje svih pacijenata i osoblja na MRSA u bonicama
3. Dekolonizacija pozitivnih osoba (koristi se Bactroban 2% mast koja se stavlja u nosnice dva puta dnevno kroz sedam dana)
4. Izolacija pacijenta
5. Poboljsanje higijenskih uvjeta u zatvorima, vojarnama i sportskim klubovima
A cime se lijeci?
Iako je opasna i otporna, za MRSA postoje ljekovi. CA -MRSA se uspjesno lijeci sinersulom ili klindamicinom,
HA-MRSA se lijeci vankomicinom, linezolidom, quinupristin/dalfopristinom, daptomycinom i tigecyclinom.
MRSA je problem protiv kojeg se treba boriti, dobrog oruzja se ima i mjesta panici nema.
I naravno, uvijek je bolje sprijeciti nego lijeciti.
Dakle, sapun u ruke......
Post je objavljen 10.11.2008. u 02:29 sati.