Sjetit ćete se (ili ga po prvi put pročitati) posta Stupovi društva, od 6.11. Riječ je bila o tome da su se prije stotinu i pedeset godina učiteljima pod normalno dodjeljivali bezplatni stanovi sa vertom. Uz, da tako kažem, dodatnu opremu. Autoritet i položaj u društvu da ne spominjem.
Stotinu godina kasnije, u Školskim novinama br. 35, od 24. listopada 1958. objavljena je sljedeća vijest:
Narodni odbor kotara Virovitice donio je rješenje da se Pitomača, Suhopolje, Podravska Slatina i Virovitica ne smatraju selima, i time ukinuo pravo na besplatan stan i ogrijev prosvjetnim radnicima. Nikako prosvjetni radnici Suhopolja ne mogu vjerovati da Suhopolje nije selo i da može ići u red Virovitice i Podravske Slatine, premda ni to nisu gradovi.
U Školskim novinama br. 36, od 31. listopada 1958. izašla je pak ova vijest:
Na području Ozlja postoje 24 škole, sa 46 učionica i 2667 učenika. Površina učionica je 2300 m2, a to je ispod prosjeka, jer na svakog učenika otpada 0,86 m2. Dobar broj škola radi pod vrlo teškim uvjetima. U četiri škole nastava je u tri smjene, dvije škole nalaze se u nekadašnjim plemićkim dvorcima, koji su već dotrajali, dvije se nalaze u privatnim zgradama i jedna u vatrogasnom domu. Ni sa stanovima prosvjetnih radnika nije ništa bolje.
Eto, protutnjalo stoljeće, propala cijela jedna carevina, pa kraljevina, pa i onaj nesretni pokušaj ostvarenja vjekovnoga sna, promijenili su se prioriteti i autoriteti, pa su se kolege onih koji su nekoć dobivali bezplatne stanove obreli u novom društvenom uređenju, a po svoj prilici i u tim istim bezplatnim stanovima iz 1858. (vrtovi se više ne spominju). I neke učionice su, čitamo, u, 1858. vjerojatno novim, a stotinu godina kasnije dotrajalim plemićkim dvorcima (pa neće valjda radnička klasa ulagati u njihovu obnovu!). Kako bilo, čovjek bi, zadojen idejom o blistavom napretku civilizacije na svim područjima, očekivao da će, ako su sredinom 19. stoljeća profesori dobivali stanove s vrtom, sredinom 20. dobivati uz stan s vrtom i, štojaznam, novi automobil. Ali ne, ne ide to tako.
Deset godina kasnije, 1968. zadan je (u Zapadnom svijetu) takav udarac nastavničkom autoritetu (i statusu u društvu) od kojega se profesori nisu oporavili do danas (i pitanje je hoće li se, uzmemo li u obzir suvremena kretanja). Pobuna mladeži (prema nekim teorijama – urote – dirigirana), popraćena sex, drugs & rock'n'roll svjetonazorom, za jedan od ciljeva je imala i rušenje svih (navodno lažnih) autoriteta. Što se tiče sveučilišne razine, evo kako to komentira J. Barzun (Od osvita do dekadencije, Masmedia, Zagreb, 2003., str. 903./904.):
Riskantno je ocijeniti taj neobični pokret, koji je ozbiljno uzdrmao Zapad… Neki najglasniji i najsposobniji studentski vođe pretvorili su se u opskurne poslovne ljude ili profesionalce, drugi su uspješno ušli u redovitu politiku… Svojim su rasprostranjenim utjecajem postigli to da je okrutni stav prema profesorima postao uobičajen. Njihov autoritet, zasnovan na učenosti ili na samoj tituli, danas se drži u šahu… Studenti danas svojim nastavnicima daju dobre ili loše godišnje ocjene, što se uzima u obzir pri određivanju plaće ili promaknuću. U nekim ustanovama studenti sudjeluju u planiranju predmeta i održavanja tečajeva, i slobodni su svađati se o svojim ocjenama. Buntovni osjećaj iz 1960-ih natjerao je autoritet (sama ta riječ je već tabu) u vječito obrambeni stav – sve odluke moraju se donositi u konzultaciji.
Što želim postići ovim skakanjem amo-tamo kroz proteklih stotinu i pedeset godina (a u nekim postovima vraćam se i do 16. stoljeća)? Želim, ponajprije sebi, osvijestiti činjenicu da određenim fenomenima – želi li ih se razumjeti, želi li se razumjeti zašto nam se danas nešto događa – uzroke treba tražiti Prije i Drugdje (vidi, u tom smislu, istoimeni post od 21.10.).
Kad stvari sagledamo iz takve, šire perspektive, onda nas neće čuditi komentari poput onoga što ga je objavio kolega bloger (i profesor) peempe: Sjećam se kako mi jednom prilikom učenica nije dopustila da joj pokupim i ocijenim bilježnicu, već se zaprijetila: "Odakle vam pravo da mi gledate bilježnicu? To vam je isto kao da želite pročitati poruke iz mojeg mobitela!".
Post je objavljen 09.11.2008. u 20:07 sati.