Priopćenje svim medijima
HKD NAPREDAK MOSTAR
88000 MOSTAR p.p.17
Broj: 210/2008.
Mostar, 30. listopada 2008.
Nedavno je objavljena vijest o obnovi treće džamije u zapadnom dijelu Mostara. Radi se o džamiji Ali-bega Lafe na Pijesku u naselju Zahum. Ova je džamija sagrađena prije 1631. godine. Njezin osnivač, stoji u vijesti koju je objavio "Dnevni list", pripada obitelji Bakamovića. Ova je džamija uvrštena "na listu spomenika pod zaštitom države". Spada u kategoriju najvrjednijeg graditeljskog nasljeđa iz osmanskog razdoblja. Toliko iz objavljene vijesti na stranici "Dnevnog lista". [1]
Prema povijesnim zapisima, spomenuta džamija sagrađena na temeljima franjevačkoga sakralnog zdanja - samostana i crkve Sv. Ante što su ih franjevci sagradili oko 1390. godine. To znači da je samostansko zdanje starije za oko 240 godina! Konkretno obnova oronuloga franjevačkoga samostan u Zahumu spominje se u povijesnim dokumentima iz Dubrovačkog arhiva iz 1426. godine. Nadalje, uz crkvu i samostan Sv. Ante postojalo je još šest crkava.
Ostale crkve su: Sv. Ivana – u današnjoj Sutorini, Sv. Stjepana i Sv. Luke s lijeve strane Neretve, a s desne strane su postojale crkve: Sv. Ane u Podhumu, Sv. Ruže Viterbijske u Ilićima i Gospe Snježne na Smrčenjacima. To znači da je na području današnjeg Mostara prije turske okupacije živjelo brojno katoličko pučanstvo, koje je sagradilo sedam crkava za svoje potrebe. I nitko se kroz minulih šest stotina godina nije pobrinuo da bi starija zdanja stavio "na listu spomenika pod zaštitom države".
Franjevački samostan u Zahumu kao i onaj na Bišću, Turci su nakon okupacije ovih područja s ostalih šest katoličkih crkava porušili i, da bi franjevcima izbili iz glave obnovu njihove crkve i samostana, te njihovo daljnje djelovanje u Mostaru i na širem području, na temeljima bivšega samostanskoga zdanja sagradili džamiju. I ne samo da su Turci porušili katolička zdanja u Mostaru, nego i na ostalom okupiranom području Hercegovine.
Rušitelji kršćanske civilizacije porušili su na području Hercegovine svih 13 samostana i preko 155 crkava sa svim dragocjenostima, arhive s dokumentima, knjižnice s rukopisima i ostalim povijesnim spomenicima. Nadalje, da se dobije bolji uvid u rušenje kršćanske civilizacije ne smije se zaboraviti da su Turci u Bosni Hercegovini porušili još 4 samostana sestara klarisa, preko 50 franjevačkih samostana i preko 450 crkvana sa svim sakralno-kulturnim blagom.
To su bila reprezentativna zdanja sa svim oznakama ondašnjega graditeljstva. Kako je to izgledalo pomažu nam znati franjevačka i crkvena sakralna zdanja koje se susreću na području Dubrovnika i njegove okolice. Od rušenja je prošlo više stoljeća ali, žalosno je, još nitko za taj sakralni kulturocid nije odgovarao, niti se ispričao katoličkom i hrvatskom pučanstvu! [2]
U ime "Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar" koje, uz ostalo, skrbi i o zaštiti hrvatskih i katoličkih kulturnih spomenika, tražim da se prije bilo kakvih radova na lokalitetu Pijesak izvrše arheološka iskapanja, te se ustanove temelji porušenoga franjevačkoga samostana, a potom da se pomogne obnoviti starije crkveno zdanje nad kojim je sagrađena mlađa džamija.
U ime "Hrvatskog kulturnog društva Napredak" koje, uz ostalo, brine i za hrvatsku i katoličku baštinu, pitam tko nam je u Bosni i Hercegovini učinio da su katolička zdanja postala arhiv pod zemljom, koji nam još uvijek nije dopušteno obnoviti. U našoj akciji mogu nam i drugi pomoći. Primjerice, neka nam odgovore potomci onih koji su naslijedili predaju o spomenutom kulturocidu s točnim podatcima tko i kada je to počinio. Stoga poručujem nadležnim ustanovama u gradovima, županijama i Federaciji da nam pomognu obnoviti starija zdanja nad kojima su sagrađene mlađe džamije!
Pretvaranje crkve u sjevernom logoru u Mostaru nakon Obrambenog rata u džamiju suvremeni je primjer da se i danas crkve pretvaraju u džamije, a na što se nitko od međunarodnih dužnosnika i ne osvrće. Bojim se kako međunarodna zajednica u Mostaru od Hrvatâ katolikâ želi naplatiti neke azijske dugove. A što se radi na Cipru nije daleka prošlost. Tamo je i katedrala pretvorena u džamiju, a kršćanske svetinje se nezaustavivo uništavaju na razne načine.
Predlažem da se ne gradi džamija na crkvi, jer to je "kamen mali velike smutnje", jer se u ovom kraju mnogo toga rješava na račun Katoličke crkve, nego, ako se želi da na ovim stranama bude mira onda neka se reizgradi džamija pokraj crkve a ne na crkvi jer bi to bilo verificiranje povijesnih zločina.
Ovaj naš prosvjed upućujemo javnosti, a proslijedit ćemo ga Ujedinjenim narodima i Sudu za ljudska prava u Strassbourgu te očekujemo njihovo skoro očitovanje.
Predsjednik HKD "Napredak" Mostar
Prof. dr. fra Andrija Nikić
[1] Obnova treće džamije u zapadnom dijelu (Mostara), Dnevni list, 28. rujna 2008. str. 13.
[2] Usp. ANDRIJA ZIRDUM i ANDRIJA NIKIĆ, Kratka povijest Bosne i Hercegovini do 1918. godine.
………………………………………………
NB: Primio sam danas ovo pismo pa ga svojim čitateljima dajem na prosudbu i komentiranje cijeloga slučaja, kao i okolnosti u kojima je nastao (a sličnih primjera ima i u prošlosti).
Post je objavljen 03.11.2008. u 22:11 sati.