Marketing
TAHEBO ILI KO JE KOME INDIJANAC
Da ne bih ponavljala grešku lijeve i desne slike na što su me upozorili blagonakloni čitaoci, ili općepoznatog lijevog pravila desne ruke primijenjenog u blogu o vrijescima, ovaj put jedna jedina slika. Ovo prelijepo drvo zove se Lapacho Colorado, a o njenom latinskom nazivu Tabebuiae avellanedae ne brine indijansko stanovništvo brazilskih prašuma. Lapacho drveće, uključujući i njegovog rođaka Lapacho Morado ( ili Tabebuia altisima), raste isključivo na zdravom, nezagađenom zemljištu u atmosferi nezagađenog zraka, bogatog ozonom.
Mi zapadnjaci smo skloni otkrovenjima, pa smo si osamdesetih godina prišili otkrovenje taheba iako indijanci prašuma Brazila, Urugvaja, Paragvaja i drugih gvaja ovo drvo poznaju od nastanka svijeta, a otprilike u to vrijeme je postalo i tradicionalna ljekovita biljka stanovništvu kojem je jedina dostupna apoteka bila prašuma.
Krčenjem tih prašuma i oduzimanjem ozonskog omotača planeti zemlji primakli smo se Lapachu oko 1977. godine (uranili, nema šta) i doživjeli otkrovenje: unutarnja kora ovog drveta je ljekovita! I njena ljekovitost je tolika da liječi rak!
Otkrovenje stvara odmah poslovnu atmosferu u kojoj se nemilice uništava drvo koje bez svoje unutarnje kore ne može živjeti, a export import poduzeća vozaju tu koru od nemila do nedraga puneći skladišta lučkih gradova do iznemoglosti. Nema toliko raka na zemlji niti ljudi koji boluju od raka sklonih konzumaciji nedovoljno ispitane biljke, koliko je tog lijepog drveća zaplatilo glavom.
Da bi business ipak imao neku stručnu osnovu laboratorije rade punom parom na otkrivanju sastava biljke, pa jedna od novootkrivenih komponenti, koja se smatra tzv. aktivnom ljekovitom komponentom, dobija i naziv lapachin kako bi asocirala na Lapacho i tahebo. Kad se već spominje ispitivanje bilja, poređenja radi, iako se odavno poznato ljekovito bilje (imela npr.) već stoljećima ispituje još uvijek nije u potpunosti ispitano. Tahebo je pušten u svijet kao lijek odmah po otkrovenju, a odmah je dobio i svoj fan klub u kojem je značajnu ulogu na našem terenu imao Josip Gabre, naše gore list, bolje reći našeg mora val, jer je rodom iz Tisnog kod Šibenika iako je odsjedao na duže vrijeme u Kanadi.
Tahebo tako stručno neispitan, a praktično usvojen, pravo iz džungle došao je u apoteke. Narodna spoznaja o ljekovitosti taheba i neposredna iskustva nepismenih indijanaca o ljekovitosti biljke pretekla su nauku. Narod je povjerovao indijancima, prihvatio se liječenja, a poneko se zaista i izliječio.
Od onog što je do danas poznato, pored lapachina kao prirodnog antibiotika, su izdvojene supstance koje podržavaju imunološki sustav organizma (što je vrlo važno) i metaboličku ravnotežu organizma (i ovo je važno).
Tako ono što se nudi uz tahebo je uravnotežen metabolizam, usklađena razmjena materija, reguliranje cirkulacije tjelesnih tečnosti, snažan imunološki sustav, jačanje otpornosti, liječenje vanjskih i unutarnjih infekcija, liječenje lupusa i naravno – liječenje raka i smanjivanje nivoa boli. U nekoliko slučajeva sam se u to osobno uvjerila, ali... svaki od tih slučajeva je govorio o korištenju „pravog“ taheba koji nabavlja preko provjerenih izvora i koji koristi na pravi način (staklehna posuda, destilirana voda i tako to).
Tahebo iz apoteka tvrde nije koristan, a pretpostavka je da su tone i tone taheba kupljenog za staklene perle od indijanaca bile mnogo veće od potražnje pa se iste već godinama jeftino rasprodaju. A datumi upotrebe se na pakovanjima se ne podudaraju s datumom sakupljanja nego proizvodnje upakovanog materijala. Rok ljekovitosti kore je u principu 2 godine nakon čega bi se neiskorišteni biljni materijal trebao baciti, ali kako to učiniti kad se svaki uloženi novac ili staklena perla mora umnožiti.
Posljedica nedjelotvornosti takvog taheba je gubljenje interesa za ovu biljku. Tridesetak godina od „Eureke!“ zvane tahebo o tahebu se govori skoro već o prošlom vremenu. Standardna boljka zapada je kratko pamćenje koje nam nameće tržišni marketing. Na pomolu su nove čudotvorne biljke i novi profiti, nešto kao sad trendovski i preskupi Noni napitak
Post je objavljen 29.10.2008. u 14:22 sati.