Marketing
AKROBATA LETI SNAŽNO ...
Didi je akrobat. Jedan od zadnjih, stare škole.
Trapez, parter, cirkuski šatori,
kostimići sa šljokocama i to.
Vrtoglavi skokovi, virtuozni premeti,
zaustavljanje daha publici, izmamljeni vrisak.
Pravih cirkusa više nema a ovo novo,
trendovsko mješanje čavala i zakovica, nije to za njega.
Sjedio je na pločniku ispred kuće u Cayenneu
i listao novine proučavajući oglase za posao.
Jedino što mu preostaje, je pranje prozora na divovskim oblakoderima.
Nije to neki kunst, svatko to može.
Vežu te sa sto zaštitnih konopaca i opašu gomilom remenja,
a on je od četrnaeste godine izvodio salto mortale na trapezu,
bez zaštitne mreže.
Jednom mu je prilikom otac zakasnio sa dodavanjem trapeza,
a on se naglim trzajem tijela u zadnji tren dokopao pomoćnog užeta,
koje je služilo za fiksiranje glavne grede postolja.
Gomilom se prolomio uzdah mješavine zaprepaštenja i ushita.
Njegov pradjed, slavni akrobat Casimir Delavignet,
pokopan je na groblju Pere Lachaise u Parizu između Balzaca i Delacroixa.
Djed mu i otac nastupali su širom svijeta pred mnogim okrunjenim glavama, diktatorima egzotičnih zemalja, šefovima banana republika,
na rođendanu Madonnine kćerke Lourdes
i pred njim, velikim poglavicom ratobornog plemena Karaiba.
xxxx
Te večeri začet je on, Didi Tupi Delavignet,
sin Fabiena Delavigneta i Orename Tupi Zatepne ,
kćeri velikog poglavice Karaiba , Orename Tupi Zatep Pulahne.
Ljepoti Zatepne , Fabien nije mogao odoljeti,
a ona njegovim nedostižnim vještinama prkošenja sili teži i
slavljenju slobode.
Desilo se neizbježno.
Fabien je prvi i jedini čovjek izvan plemena,
koji se ikad uspio oroditi sa Karaibima.
Kada je pobjegao sa malim Didijem, prokletstvo je glasilo :
«Tam khu mihing tahsa adia phattuomna mong mong neilou”
ili u prijevodu ;
«plesat ćeš moćno, nećeš moći stati, dok premet lijevi ,
muke ti ne skrati.»
Po vjerovanju plemena, anatema se prenosila sa koljena na koljeno,
a prestajala je smrću autora.
xxxxx
Listajući tako «Cayenne Sesoir», naiđe na osmrtnice i nemalo se iznenadi.
Orename Tupi Zatep Pulahne, pisalo je.
1912-2008 .
Umro je stari poglavica i njegov djed po majci.
Ožalošćena Orename Tupi Zatepna, njegova majka.
Osmrtnice nisu navada plemena Karaiba.
Istog časa spakirao je nekoliko pari akrobatskih papuča i kostima
te krenuo put delte rijeke Maroni uz jezero Von Blommestein.
Valjalo se dobro pripremiti za pripetavanje sa mladim Karaibancima,
mogućim nasljednicima šamana,
koji se birao samo kada duša poglavice napusti stepe
i prašume Francuske Gvajane i preseli u vječna lovišta.
Tada bi novoizabrani veliki mag odredio novog poglavicu.
Tko u jednom danu osvoji više vrhova ,
tridesetak metara visokih tikovih stabala,
i tamo prinese žrtvu bogu Orenami, postaje vračem.
Post je objavljen 21.10.2008. u 12:59 sati.