Samo Sava dijeli Srbac od Davora-
samo je ta rijeka ljubav i mrznju dijelila.
Kada u proljece podivlja i ljubavi
i mrznje u njoj je,previse.
Bio sam na obali Save
gdje mrznja nadvladava samu sebe.
Camcem sam presao u svijet ljubavi-
ti divni ljudi,ljudi Davora.
Ista je zemlja i na jednoj i na drugoj obali,
cak i komarci nocu su isti.
Danju sve je drugacije i ljudi i pogledi
i zelje i sve jedno na drugo ne lici.
Iz mrznje sam presao u ljubav,
drhtao sam ocekujuci da mrznja prodje.
Majka misli da nas je spasilo
njeno prizivanje Allaha punih osamdeset godina.
U Davoru su nam dali previse ljubavi,
nismo se u njoj najbolje snalazili.
Strahovali smo da smo sanjali prelazak,
jer ljubavi godinama nismo susretali.
Volio bih se jos jednom vratiti u Davor
ali da ne prelazim Savu,nego drugacije,
da uzmem rasadu njihove ljubavi
za cvijetnjak kakav ce Bosna jednom biti.
Zelio bih jos jednom otici u Davor,
da od tamosnjih ljudi spoznam sta je ljubav.
Oni bi me naucili kako u sebi i iz sebe
da otjeram mrznju koju danju sanjam.
(Kemal Coco-"PISMA IZ BOSNE")
Post je objavljen 20.10.2008. u 16:13 sati.