Pregled posta

Gilles Leroy
'ALABAMA SONG'
S francuskoga prevela Ana Prpić
176 str, 12,5 x 20 cm, meki uvez
Cijena: 100,00 kn

O knjizi
'Alabama Song', Goncourtovom nagradom (2007) ovjenčan roman Gillesa Leroya, isprekidani su tragovi životnog puta prve «čistokrvne» literarne celebrity, Zelde Sayre Fitzgerald. Kronologije u ovoj montaži dnevničkih bilježaka, ispovjedi i centona nema: logički slijed stvari uspostavlja se u čitateljevoj svijesti slaganjem različitih slojeva teksta, mnoštva informacija i retoričkih figura. Jer autor, gradeći intelektualnu atmosferu 20-ih, 30-ih i 40-ih godina prošloga stoljeća predstavlja osobe koje imaju društvenu biografiju, koje su simbol spomenutog vremena te ih, što bi se reklo – i «ne treba posebno predstavljati». One su upisane u memoriju zapadne civilizacije, u opću kulturu prosječno obrazovanog suvremenog čitatelja. Spomenimo samo najslavnije «igrače»: Tallulah Bankhead i Lilian Gish filmske glumice, Gertrude Stein, karizmatičnu spisateljicu i pokroviteljicu pisaca «izgubljene generacije». Tu je, naravno, i cijela hrpa slikovitih umjetničkih apatrida, holivudskih novinskih tračera, blaziranih izdavača i dosadnih političara. Ono što najviše zadivljuje u ovoj čudesnoj «knjizi sudbine» jest autorov stil, čiji se registri protežu od naivnih djevojačkih «leksikona» do lucidnih kulturoloških eseja: u prozi Gillesa Leroya ništa ne nedostaje, sve je jasno, zanimljivo i duhovito, iako je «u igri» toliko ljudskih patnji, toliko sreće, toliko osobenjaka, nevjerojatnih razmišljanja i krhkih strepnji. Amerika i Europa. Povijest. Duh vremena. I ostavština za budućnost: samo brehtijansku temu 'Alabama Song', u čijem se ključu čita «uspon i pad» Zelde Fitzgerald, interpretirali su najznačajniji pop i rock izvođači današnjice – The Doors, Dalida, David Bowie, Bette Midler, Marilyn Manson itd., itd.

Francuski književnik Gilles Leroy rođen je u Bagneuxu 1958. godine. Po završetku studija književnosti neko je vrijeme radio kao predavač i novinar magazina «L'art vivant». U književnosti se afirmirao romanom 'Habibi ' (1987), a početkom 90-ih postao je profesionalni pisac. Do sada je objavio jedanaest romana, od kojih su najzapaženiji 'Jackpot' (Machines a sous,1999), 'Ruski ljubavnik' (L'Amant rousse, 2002), 'Odrastanje' (Grandir, 2004) i 'Tajno polje '(Champsecret, 2005). Osim Goncourtove nagrade, dobio je još i Prix Valery Larbaud, Prix Cabourg i Prix Nanterre.