OPREMA U OBJEKTIMA ZA UZGOJ KUNIĆA
U kunićarskim farmama kavezi mogu biti raspoređeni:
1. flat deck, odnosno ravni sistem,
2. Kalifornija tip (kavezi poslagani u obliku slova A) se rabi za držanje kunića za tov i remont stada,
3. baterija tip se rabi za držanje kunića za tov i remont stada.
Materijal od kojeg je izgrađena oprema mora biti nekorozivan. Pojedini elementi opreme se moraju lako i jednostavno montirati, demontirati, čistiti i prati. Povrede kunića uzrokovane opremom moraju biti minimalne.
Prednosti i mane pojedinog sistema držanja
1. FLAT DECK;
dobar pregled životinja,
rad s životinjama se obavlja brzo i lagano,
laka izmjena zraka,
potreban je veliki prostor (skupo!$!$!),
veliki izdaci za grijanje velikog objekta (skupo!$!$!).
2. KALIFORNIJA TIP;
dobra preglednost životinja,
vrlo dobro iskorišten prostor,
nužno je ručno čišćenje;
3. BATERIJA TIP
zahtijeva mala ulaganja,
smanjena je upotreba grijanja,
otežan pregled životinja i uočavanje promjena/bolesti,
obavezna ventilacija.
Kod kotilica otvor treba biti uzdignut od gnijezda 12 cm. Gnijezdo treba biti suho i udobno. Ispod gnijezda treba biti rešetkasti pod a u međuprostoru slama.
Hranilice za uzgoj kunića su kapaciteta 2 kg. Imaju perforirano dno kako se prašina i druge nečistoće ne bi nakupljali u hranilici. Nagib dna hranilice treba biti takav da kunići mogu pojesti svu hranu bez problema i da omogući lako čišćenje same hranilice.
Za napajanje kunića se rabe nipl pojilice.
Na farmi za proizvodnju kunića je potrebno osigurati prostor za karantenu.
Brzina strujanja zraka u objektu za proizvodnju kunića treba biti u skladu s temperaturom.
Zimi je ventilacije smanjena jer se na taj način štede sredstva koja bi se trebala potrošiti za grijanje velikih količina hladnog zraka. Sa higijenskog stajališta to je donekle dopušteno jer je zimi zbog niže temperature smanjena proizvodnja štetnih plinova (ekskrementi čamonijak, sumporvodik).
OKOLIŠNI ČIMBENICI BITNI ZA RAZVOJ KUNIĆA
Linjanje i reprodukcija su ponajviše vezani za svjetlost i temperaturu.
Temperatura
Mladi kunići:
nemaju razvijen mehanizam termoregulacije do 15 dana;
mali su i goli, što znači da nemaju niti termoizolacije;
ukoliko im je koža roza i napeta temperatura je u redu;
energetske rezerve kunića se svode prvenstveno na vrlo ograničenu količinu glikogena u jetri, što znači da im je sposobnost tvorbe topline vrlo ograničena.
Zbog navedenih razloga u kotilištu je potrebna visoka temperatura (30-33°C).
Kunići vrlo teško odaju toplinu jer nemaju znojne žlijezde. Toplinu odaju disanjem. Pri visokim temperaturama okoliša životinje uzimaju manje hrane, ali zato piju više vode. Ukoliko je povišena vlažnost zraka kunići će teže odavati višak topline. Samim time će biti smanjena spermatogeneza i postotak koncepcije. Metabolizam mužjaka (spermatogeneza) će se na temperaturi od 30°C, pri povećanoj vlažnosti zraka, toliko alterirati da je moguća sterilnost. Kod visokih temperatura smanjuje se uzimanje hrane i prirast. Već na temperaturi od 30 do 32°C javljaju se simptomi: sterilitet, tahipnea (ubrzano disanje), česte akutne smetnje gastrointestinalnog trakta, trovanje hranom. Pri visokim temperaturama mikroorganizmi se brže razvijaju a životinje manje jedu pa hrana dulje stoji i samim time znatno je veća mogućnost kvarenja hrame.
Pri niskim temperaturama potrebno je čuvati energiju. Stoga je pri vanjskoj temperaturi zraka od 13 do 18°C potrebno održavati temperaturu tovilišta 13-15°C, odnosno 15-18° u reprodukciji. Pri temperaturama manjim od 10°C životinje nastave proizvoditi, ali troše znatne energetske rezerve za proizvodnju topline. Uz to, snižene temperature dovode do pada otpornosti životinje. Niske temperature životinje podnose lakše od visokih. Pri niskim temperaturama dolazi do smetnji od strane dišnog sustava (prehlada...) i povećava se mortalitet mladunca. Odrasle jedinke su manje osjetljive. Ipak, u svakoj varijanti snižene temperature dovode do povećane potrošnje hrane za kilogram prirasta.
Vlaga
Preniska vlaga uvjetuje sušenje sluznica i draženje, slabljenje sluzničke barijere, upale, sekundarne infekcije. Oslabljeno je disanje, poremećena je izmjena plinova i ventilacija pluća. U uvjetima preniske vlage zraka životinje su lošijeg zdravstvenog stanja (slabiji apetit, bolest...).
Previsoka vlaga dovodi do promjena u kvaliteti krzna jer se dlaka sljepljuje, ali i promjena u kvaliteti dlake (svrbež, nemir, ispadanje dlake). Ukoliko je uz povećanu vlažnost povišena i temperatura znatno će biti intenziviran razvoj mikroorganizama i samim time će učestati infekcije.
Visoka vlaga i ekstremna temperatura, bilo visoka, bilo niska, su najgori mogući spoj čimbenika mikroklime.
Ukoliko je loša termoizolacija zidova i stropa dolazi do kondenzacije vlage na nutarnjim površinama. Samim time stvara se 'rezerva' vlage koja će održavati vlažnost zraka konstantno na visokom nivou.
Potrebna relativna vlaga iznosi 60-70%, odnosno prihvatljivo je 55-70%.
Ukoliko je relativna vlaga preniska, a ujedno je povećana koncentracija amonijaka u zraku i prisutan je (pogodovni faktor) propuh, doći će do oboljenja dišnog sustava.
Post je objavljen 30.09.2008. u 14:41 sati.