Marketing
Nauk o opravdanju - 91. dan Pavlove godine
Isus - naš Otkupitelj
Jedna o bitnih Pavlovih teza, za koju se borio cijelog života, bila je da se čovjek ne može spasiti i opravdati vršenjem Zakona nego samo vjerom u Isusa Krista.
To je Pavlov nauk o opravdanju čovjeka po vjeri u Isusa Krista.
O tome Pavao piše u Poslanici Rimljanima u 3. poglavlju. Svi smo u vlasti grijeha, i Židovi i pogani, ali nitko se neće opravdati pred Njim vršenjem Zakona, jer Zakon samo služi spoznanju grijeha.
Put k opravdanju je vjera u Isusa Krista. On se svojom smrti na križu predao kao otkupnina za sve čovječanstvo i tako potpuno zadovoljio božanskoj pravdi i sve izbavio od grijeha i vječne propasti. Otkupljenje je dar milosti Božje.
Zato Pavao veli: "Svi su sagriješili i lišeni Božje slave; i svi su badava opravdani njegovom milosti, zahvaljujući otkupljenju u Kristu Isusu. Njega je Bog predodredio da svojom krvi bude pomirbena žrtva po vjeri, i tako pokaže da je bio pravedan, kada je u svojoj božanskoj strpljivosti opraštao grijehe u prošlosti, da i u sadašnje vrijeme radi po pravdi: pravedno opravdavajući onoga koji vjeruje u Isusa......Po kom zakonu? Po zakonu djela? Ne, već po zakonu vjere, jer tvrdimo, da se čovjek opravdava vjerom bez djela Zakona" (Rim 3, 23-28).
- Bez vršenja djela Zakona - znači da se čovjek ne spasava po obdržavanjau Zakona (Pavao misli na Mojsijev Zakon), nego po vjeri u Isusa Krista.
O tome, kakva je ta vjera koja opravdava, Pavao govori na drugom mjestu u poslanici Galaćanima: "Jer mi pod vodstvom Duha na osnovi vjere očekujemo nadu opravdanja. Uistinu, u Kristu Isusu nema vrijednosti ni obrezanje ni neobrezanje, nego vjera koja očituje svoju snagu ljubavlju "(Gal 5,5-6), dakle ipak se tu radi o djelotvornoj vjeri, što je u skladu i s tvrdnjom iz Jakovljeve poslanice, da je vjera bez djela mrtva (Jak 2,26).
Različito tumačenje tog Pavlovog nauka o opravdanju bilo je stoljećima predmet sporenja između Katoličke Crkve i protestantskih crkvi. Protestanti su tumačili: samo vjera, a katolici: vjera i djela.To protestantsko žestoko protivljenje djelima proizašlo je vjerojatno iz protivljenja trgovini djelima tj. uvjerenju da se spasenje može kupiti, kao npr. - prodat ću imanje i dati Crkvi veliki novac i tako ću doći u raj, bez obzira što živim kao nevjernik i bludnik. Bilo je to vrijeme, kad su se oprosti grijeha mogli kupovati od crkvenih ljudi: ti meni oprost, ja tebi novac. Crkva je to ubrzo ukinula ali spor sa protestantima je trajao sve do 31.listopada 1999. godine, kad je u Augsburgu, nakon teške i duge teološke rasprave, potpisana Zajednička izjava između Katoličke Crkve i Svjetskog Luteratskog Saveza da između te dvije Crkve nema razlike u nauku o opravdanju. Izjavu su kasnije potpisali metodisti i drugi protestanti. To je bio sigurno najznačajniji doprinos ekumenizmu.
A što je kardinal Kasper, pročelnik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, rekao o sv. Pavlu i o ekumenizmu pročitajte u ovom postu.
Post je objavljen 27.09.2008. u 23:55 sati.