Marketing
Pišem ti pismo - 81. dan Pavlove godine
Da Pavao danas živi, sigurno bi se koristio svim modernim komunikacijskim sredstvima: i mailom i internetom i mobitelom. U njegovo doba jedini način za uspostavljanje i održavanje komunikacije, osim osobnog susreta, bilo je pismo. Pavao se tim sredstvom marljivo služio. Svim važnim zajednicama Pracrkve je pisao pisma. Bio je odlično obrazovan. Kao školovani farizej izvrsno je poznavao i Bibliju.To su bili dobri temelji za vršenje njegove životne zadaće navještanja raspetog i uskrslog Isusa Krista cijelom svijetu. Ono što je besplatno dobio u čudesnom času obraćenja, trebalo je besplatno dalje davati.
Već za života je bio poznat po svojim pismima. Sam spominje mišljenje koje je o tome bilo prošireno u zajednicama: "...poslanice su mu ozbiljne i stroge..." (2 Kor 10, 10), a od sv. Petra je dobio i laganu kritiku: "U njima ima i teško razumljivih mjesta..." (2 Petr 3,16).
Od 27 novozavjetnih spisa 13 nosi Pavlovo ime. I danas se njegove poslanice čitaju na misi kao "Riječ Gospodnja" i sve su zastupljene u čitanjima, već prema redu čitanja.
Kao što je to bilo uobičajeno u ono doba, Pavao svoje poslanice nije pisao vlastitom rukom nego ih je diktirao. U jednom slučaju poznato nam je i ime Pavlovog "tajnika". Na kraju poslanice Rimljanima, pozdravima se pridružuje i Tercije kao pisac poslanice: "Pozdravljam vas u Gospodinu i ja, Tercije, koji pisah ovu poslanicu" (Rim 16,22). U jednom drugom slučaju čitamo: "Pazite kako vam velikim slovima pišem vlastitom rukom!" (Gal 6,1) zatim : "Pozdrav mojom, Pavlovom rukom" (1 Kor 16,21) i " Ja, Pavao, potpisujem vlastoručno.." (Fil 19). Vjerojatno je Pavao prvo sastavio bilješke i natuknice, a onda pisma diktirao i na kraju potpisivao. Da su poslanice nastale diktiranjem potvrđuju i mnoge nedovršene rečenice i preskakivanje s teme na temu.
Dok čitamo poslanice, kao da osluškujemo Pavlovo razmišljanje. Poslanice su jako životne i "živahne", Pavao argumentira i diskutira, on moli i preklinje, opominje i ohrabruje, iznosi svoje iskustvo vjere i potiče vjernike da donesu vlastite prosudbe i zaključke. Poslanice prikazuju Pavla kao genijalnog teologa, osjećajnog dušebrižnika ali i kao žestokog borca za istinu Evanđelja i slobodu vjerovanja.
Možda baš radi svega toga Pavla se i u narodu više doživljava kao teologa i učitelja a manje kao sveca, kojemu se možemo utjecati za zagovor. U ovoj godini sv. Pavla to bismo mogli bar malo promijeniti. Mogli bismo ga bolje upoznati, od njega učiti i nasljedovati ga, kao što je sam rekao: Nasljedujte mene kao što i ja nasljedujem Krista! (1 Kor 11,1)
Post je objavljen 17.09.2008. u 23:41 sati.