
Današnja Slobodna Dalmacija donosi dvije strane opisa ispraćaja na 'posljednji boravak' Dina Dvornika. Odmah treba biti jasno da u tome ne vidim ništa sporno. Bio je javna ličnost i to vrlo intrigantna. Osim svega glazbenik sa vizijom. Po meni i vrlo osjetljiva osoba. Dino očito u sudaru sa svijetom ovakvim kakav jest uz ogromnu kreativnu energiju i sposobnosti nije mogao predugo trajati.
Neću duljiti. Puno je onih koji su bolje od mene već sve rekli.
No jutros me jedan od istaknutih podnaslova iz Ellinog pisma uznemirio. Pročitala sam već to pismo na Facebooku. Pismo tinejđerice ocu koji je prerano umro. Nabijeno tugom, nevjericom, nesnalaženjem, optuživanjem itd, itd.
Tinejđerice koja je izložena javnosti. Možda bez svoje volje, a možda i ne. I sama je osebujna i svoja. Izrasta iz i u umjetničkoj obitelji, iz jednog okružja koje je već od njenog djeda pripadalo javnosti. I njena majka se u cijelu priču uklopila čak po meni vrlo dobro. Dobro i na dobro. Njeno djelovanje na vrlo simpatičan način šalje poruku ljubavi, dobre volje, razumijevanja. Vrlo iskreno bez zadrške i u svemu tome ne vidim ništa loše.
Oni su javna obitelj, to je tako. To može iritirati one kojima se događaju prerane smrti i razne druge nepravde a o tome nitko ništa ne piše, ali tako je svijet ustrojen i tu se ne može puno. Svi, ne isključujem ni sebe, čitamo o doživljajima slavnih.
Je li ta javnost samo zlo?
Odgovorila bih da nije. Javnost je potrebna iz puno razloga; ukazivanje na korupciju, nepravilnosti, kad uhvati lopova s rukom u đepu i puno drugih slučajeva. Dobro potrebno nas je i zabaviti, ali u ovom slučaju… u ovom slučaju Slobodna Dalmacija str 5. istaknuti podnaslov Ellinog emotivnog pisma:
Ella: Dragi tata, vidimo se uskoro…
Zazeblo me oko srce. Znam da onaj koji piše članak nema posebnog utjecaja na naslove i podnaslove. Obično je to stvar onoga koji uređuje rubriku. Ako se varam neka me isprave. Ali kakogod i tkogod je to istaknuo magarac je i bez srca. Eto on je ona loša strana djela javnosti; novinar u ovom slučaju pretpostavljam urednik i njegovo glasilo kojemu je važna samo prodaja proizvoda. Senzacionalizam pod svaku cijenu.
Jer, iz pisma ocu jasno se vidi da to dijete osjeća i misli da život koliko god trajao svejedno je kratak i da će se kad-tad susresti sa svojim ocem.
To uskoro neka bude daleka budućnost, a ne ono što implicira rečenica izvučena iz konteksta jednog pisma djevojčice koja tuguje za ocem.
Sućut cijeloj obitelji. Bratu Deanu, Ellinim bakama i još jedinom djedu.
Post je objavljen 11.09.2008. u 12:03 sati.