.. opet te sinoch sanjah. Opet si uspjeo da me trgnesh bez i da pokushash. Ne znam zashto mi se to deshava.. ono, ne zhelim. Znam onu staru - sama pala sama se ubila - ali mi nikako ne ide u glavu zashto bol ne prestaje? Pa davno sam pala :) valjda je trebalo prochi do sada.
No, josh uvjek sam zhiva, zdrava i pomalo luckasta :) Ponekad ne znam shta da radim sa sobom.. ali to je opshte stanje koje se ponavlja. Nishta novo.
Polako shvatam da sam za tebe jedno veliko nishta, da nemash potrebu da mi se javish, i to je u redu. Tvoje pravo, tvoja volja.
Prezhivjet chu kao i uvjek, shto me ne ubije ojacha me :) blago meni...
Mrzim sebe samo shto josh uvjek prvu stvar shto uradim kad upalim svog koljenka .. provjerim mail.. nikad ne znash, mozhda me se sjetish :)
Neke navike teshko umiru.
Javi se, chisto onako, iz navike.. obraduj me, treba mi.