Marketing
Duša u kutiji
Mario Rosanda Ros: «SFumato», zbirka SF&F priča, ROS dizajn studio, Vinkuran, 2008.
U generacijskom svemirskom brodu koji je posljednjih godina iznjedrio na desetke izvrsnih autora, i istarski dio posade polako zauzima svoje mjesto. Nakon prve autorske zbirke Marine Jadrejčić objavljene prije nekoliko mjeseci, i Mario Rosanda se otprilike u isto vrijeme čitateljstvu predstavio prvom samostalnom knjigom. U oba slučaja radi se o knjigama koje dijelom podsjećaju na priče već objavljene, pa i nagrađivane, u domaćim SF publikacijama, kojima je dodan i pregršt novih priča. Jadrejčić i Rosanda tako su postali prvi ikad oknjiženi istarski autori znanstvene fantastike, a pojava njihovih prvih samostalnih knjiga u istoj godini označuje doista prijelomni trenutak za književnost u Istri.
No, vratimo se Rosandi. Ovaj je autor već desetljećima vezan uz znanstvenu fantastiku kao ilustrator, oslikavši brojne naslovnice Siriusa i drugih domaćih i inozemnih žanrovskih publikacija. Većina tih, ali i drugih njegovih SF ilustracija prenijeta je i u ovoj zbirci, a i naslovnicu je Rosanda sam ilustrirao i dizajnirao. Kao pisac stasa tek u ovom tisućljeću, objavljujući priče u pazinskim istrakonskim zbirkama, u Jutarnjem listu, Zarezu i drugdje.
Zbirku SFumato otvara novela Visoka orbita, najdulja priča u knjizi, i nepoznata do ovog objavljivanja. Priča počinje kao space-opera o tegobnom osvajanju tajanstvenog planeta, obrane neprobojne za bilo kakva oružja zemaljskih osvajača, da bi se nenadano razvila u priču s etičkom dilemom, s mnogim začkoljicama o pragu humanosti, o iznenađujućim evolucijskim putanjama ljudske vrste, glavnog junaka muči treba li biti lojalan ljudskom rodu ili režimu kojemu služi, a istodobno s tim teškim pitanjima razvija se i neobična romantična ljubavna priča. Zanimljivo je u Visokoj orbiti prikazana deevoluirana ljudska zajednica na neosvojivom planetu, poglavito je intrigantno žensko pitanje u tom društvu koje se, otcijepljeno od čovječanske matice, samostalno razvijalo nepoznat broj tisuća (ili milijuna) godina, a u SF-u često postavljano pitanje što biva s tehnologijom kad ju stupanj društvenog razvitka više ne slijedi, ovdje je prilično originalno riješeno paralelnim razvitkom ali s različitim ishodima.
Ostale priče u zbirci puno su kraće, u formatu minijature, i u svojim kratkim fabulama razvijaju se ili kao grupna avantura s preokretnim epilogom, ili kao ljubavna priča u neobičnim okolnostima. Priča Svi zajedno, sada tako započinje kao ratna epizoda šestorice prijatelja iz djetinjstva, a završava kao cyberpunk. Priča Broj 4 na sudbini pojedinca koji misli da ludi oslikava moguću sudbinu čovječanstva napadnutog psihičkim oružjem. Čelične latice na početku donose žanrovski šok, predstavljajući svemir kao materijalnu beskonačnost ispunjenu klizećim metalnim pločama, ali i u takvom za drukčiji život nezamislivom okruženju ugnijezdila se kolijevka razumnog čovječanstva odnosno njegovih praroditelja – Adama i Eve. Vrlo visoki brojevi je igra na temu vjerojatnosti u kozmičkim razmjerima dok je priča Dugo u noć opet svojevrsni cyberpunk sa središnjim motivom materijalizacije ljudske duše u osebujnim tehničkim napravama, zvanim jednostavno – kutije. Priča Tamo daleko socijalno-apokaliptična je varijacija o osvajanju Zemlje, a priča On i ona postavlja glavne junake na razmeđu nedohvatljivo udaljenih svjetova živih i mrtvih.
Na kraju zbirke smješten je blok priča na istarske teme, kojeg otvaraju Pršutoljci u noći, fantastična priča o pršutima i ljubavi nagrađena na Istrakonovom natječaju. Niz brdo je komedija o susretu Istrijana s navodnim izvanzemaljcima, a Baba džedaj groteska nadahnuta serijalom Ratovi zvijezda. Priča Milijun zvijezda vodi grupu istarskih mladića u nenadan susret s vanzemaljcima, dok je Alien in the city psihološka parabola o nesnalaženju provincijalca u velegradu. Zbirku zaključuje priča Vampiro de kampanja, parodija na vampirsku literaturu nadahnutu istarskim vampirom Jurom Grandom.
Za debitantsku knjigu, zbirka SFumato izuzetno je dobra, i nekolicina ovdje objavljenih priča zasigurno spada u vrh domaće žanrovske produkcije u ovoj godini.
(Objavljeno u Glasu Istre, 12. srpnja 2008.)
Post je objavljen 09.09.2008. u 11:07 sati.