Marketing
ČINČILE...
tko su činčile???sigurno se to pitate...evo nešto o njima...
Činčila je južnoamerički glodavac, dugovječan (15-25 godina) vrlo zahvalan za držanje i njegu. Prehranu mu uglavnom sačinjavaju žitarice uz redovitu ponudu svježeg voća (jabuke, kruške, trešnja, grožđe, marelice, bresve) te povrća (mrkva, peršin, radič, matovilac, rukola, endivija,...). Nikako davati agrume ni banane. Agrumi izazivaju proljeve, a banane zatvor.
Stalno na raspolaganju mora imati frišku vodu (najbolje iz pojilice) te sijeno.
Činčile čistoću održavaju kupanjem u kvarcnom pijesku, te im je dobro 15 ak minuta dnevno staviti u kavez posudu sa njim.
Veliki su ljubitelji grožđica, kojih mogu pojesti nekoliko (5,6,7) dnevno, te ih je zgodno sa njima mamiti i pripitomljavati. Mogu im se povremeno ponuditi i ostalo suho voće, a u pet shopovima ima za kupiti uz gotovu pripremljenu mješavinu hrane za činče i male mješavine suhog voća te ostalih delicija.
Nemaju nikakv neugodan miris, te im se kavez neće usmrditi niti nakon dužeg ne čiščenja, ali je to preporučljivo raditi barem jednom tjedno iz higijensko zdravstvenih razloga. Mogu se naučiti puštati iz kaveza, i da se same vračaju, ali moramo biti oprezni zbog njihove velike potrebe za glodanjem, pa često stradaju namještaj, ali i strujni kablovi.
Prilično su zdrave životinje, i od najčeščih zdravstveni problema treba izdvojiti one probavne smetnje zbog neadekvatne ishrane...
nadamo se da sad znate...
ako želite činčilu ili ju imate morate znati ovo...
Jesam li prava životinja za tebe?
Kako su činčile noćne životinje, idealne su za zaposlenu obitelj koja je kod kuće tek u večernjim satima. Velike su razlike u karakteru svake pojedine činčile. Ima nježnijih i mirnijih, ali isto tako i pravih malih dominantnih harambaša. Izuzetno su inteligentne životinje. Životni vijek im je 15 - 20 godina.
Odakle dolazim?
Domovina činčila su južnoameričke Ande. Početkom 20. stoljeća dopremljene su u SAD i Kanadu, gdje postaju omiljeni kućni ljubimci. U Europu dolaze tek sredinom prošloga stoljeća.
Gdje volim živjeti?
Zbog izuzetno gustog krzna, ne preporuča se držati kavez sa činčilama na temperaturi višoj od 25şC. Treba izbjegavati propuh i izravnu sunčevu svjetlost. Kako se činčile danju odmaraju, kavez treba biti na mirnom mjestu. Kavez treba površinom biti što veći, a kako se činčile vole penjati, bilo bi dobro da je i visok. Kavez nikako ne bi trebao biti plastični, jer će ga činčile pregristi. Isto vrijedi i za posude za hranu i vodu. Stavite svojoj činčili u kavez i kućicu kako bi imala svoj mir. Kavez pospite steljom za činčile i redovito čistite. U kavez svakako stavite i grančice voćaka (jabuke, kruške, lješnjaka) za grickanje, kupovne "grickalice" te igračke. Jednom do dva puta tjedno priuštite svojoj činčili kupku u pijesku (specijalan pijesak za kupanje za činčile).
Kako sa mnom postupati?
Činčilama treba dati dosta vremena da se prilagode. Kada im prvi puta pristupate, krećite se polako i govorite tiho da ih ne prestrašite. Dopustite prvo da Vas malo ponjuši. Stavite ruku u kavez i pričekajte da Vaša činčila otkrije novu “granu” za penjanje. Možete postaviti i par grožđica tako da se činčila mora popeti kako bi ih dohvatila. Nakon nekoliko dana činčila bi se trebala priviknuti na Vašu ruku. Nakon toga, otvorite kavez i potaknite je da Vam se popne na rame. Nagradite je grožđicom. Ukoliko je želite primiti, nemojte je vući i dizati za krzno, nego je lagano obuhvatite rukama. Činčila obožava pijesak za kupanje, pa ukoliko se ne želi vratiti u kavez, stavite pijesak u zdjelu u koju će odmah uskočiti. Tako je možete prenijeti u kavez. Nikako je nemojte agresivno loviti.
Što rado jedem?
Činčilama ponudite gotovu hranu za činčile, sijeno, listove radića, maslačka, jabuku, suho voće, marelicu... te obavezno vodu. Najbolje ih je hraniti navečer kada su budne i aktivne.
Održi me fit i zdravom
Općenito, dobro održavane činčile imaju vrlo malo zdravstvenih tegoba. Ukoliko primjetite promjenu u gustoći izmeta, ako mjestimično nedostaje krzna te ako su oči vodenaste, bilo bi dobro kontaktirati veterinara. Isto vrijedi ako se vaša činčila ponaša drugačije nego ste naviknuti, ako spava i po noći, previše miruje, ne uzima hranu...
Zdravlje
Činčila je zdrava kada:
- Aktivna je i živahna
- Ima bistre i sjajne oči
- Ima gusto krzno
- Ima dobar apetit
- Ima normalnu stolicu
- Ima suhu njuškicu
Razmnožavanje
Činčila se može razmnožavati sa šest mjeseci, ali bilo bi bolje pričekati do jedne godine. Prosječno se činčila razmnožava tri puta godišnje te okoti 1 - 4 mladunaca. Graviditet traje 109 - 120 dana.
Volim li društvo?
Ukoliko dobiju dovoljno ljudske pažnje, činčile mogu živjeti same. Tada Vi za njih postajete “druga” činčila. Ukoliko žive od mladosti u društvu s drugim činčilama, dobro će se slagati. Treba biti vrlo pažljiv prilikom upoznavanja odrasle činčile s novom jedinkom, jer tada znaju biti vrlo agresivne. Nemojte ostavljati činčilu samu s drugim ljubimcima, čisto iz razloga da u igri ne povrijede činčilu.
ZNATE LI DA JE ZA JEDNU BUNDU POTREBNO UBITI 200 ČINČILA?
Udruga Prijatelji životinja ovoga mjeseca pokreće veliku nacionalnu kampanju za zabranu uzgoja životinja za krzno u Republici Hrvatskoj. Nakon kampanje u kojoj je prije tri godine s jumbo plakata porukom 'Ako ne biste nošili vašeg psa, nemojte uopće nositi krzno' Goran Višnjić pozivao građane na bojkot nošenja krzna, ovogodišnjoj kampanji za zabranu uzgoja životinja za krzno priključio se još jedan hrvatski glumac. Robert Bošković pozirat će s jednogodišnjom činčilom Pepom na letcima, razglednicama i na pedeset jumbo plakata koji su se od sredine siječnja pojavili u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, Zadru i Puli.
Procjenjuje se da se svake godine ubije između 30 i 50 milijuna životinja zbog njihova krzna. Činčile, lisice, kune zlatice, rakuni i druge životinje na farmama krzna provode svoje kratke živote zatočene u uskim žičanim prljavim kavezima, neprestano kružeći u njima od stresa i dosade. Neke se od njih samoranjavaju ili postaju agresivne prema drugim životinjama u kavezu.
Prije deranja krzna, životinje na farmama ubijaju gušenjem plinom, lomljenjem vratova, strujnim udarima od 240 volti kroz usta i vaginu ili anus, davljenjem, trovanjem strihininom, guranjem usijanih željeznih šipki u njihove anuse. Ponekad su životinje samo omamljene i živima im se odere koža.
Zakonska zabrana ovih okrutnosti jedino je rješenje za životinje uzgajane i ubijane zbog njihova krzna. Hrvatska, u kojoj se zbog krzna uzgajaju činčile, trebala bi slijediti zemlje poput Velike Britanije i Austrije, koje su zabranom uzgoja životinja za krzno pokazale etičku i političku zrelost.
U sklopu kampanje za zabranu uzgoja životinja za krzno u Hrvatskoj, na glavnom zagrebačkom trgu 04. veljače 2006. u podne održat će se i veliki međunarodni glasni prosvjed protiv uzgoja životinja za krzno, na kojem će se aktivistima udruge Prijatelji životinja i hrvatskim građanima priključiti i prosvjednici iz Slovenije, Srbije i Crne Gore, Njemačke, Austrije i drugih zemalja.
Nacionalnu kampanju za zabranu uzgoju životinja za krznu pod sloganom 'Znate li da je za jednu bundu potrebno ubiti 200 činčila?', koju je potpomogla agencija za integrirano tržišno komuniciranje Unexgroup, možete poduprijeti tako da potpišete peticiju za zabranu uzgoja životinja za krzno u Hrvatskoj.
Post je objavljen 02.09.2008. u 12:55 sati.