U romanu koji po činje u antičkoj Grčkoj, a završava snimanjem filma u Parizu, vepar iz naslova poprima različite oblike: najprije je divlja životinja, zatim esesovski pukovnik tijekom Drugoga svjetskog rata, pa simbol suparništva među piscima i konačno povijest sama. Kompleksna vizija povezuje sve rukavce romana definirajući istodobno svaki metaforički tijek. Prva polovina knjige odvija se u antičkoj Grčkoj, gdje skupina lovaca progoni mitskoga vepra, a njihova je potjera otežana unutarnjim romantičnim i psihološkim sukobima. Uz tekst su razasute brojne bilješke koje detaljno opisuju lokacije ili donose literarne reference.Roman se nastavlja suvremenom pričom o pjesniku Solomonu Memelu, njemačkom Židovu zarobljenome u nacističkome radnom logoru. Naizmjence se pripovijeda o Solomonovu životu prije rata, opisuju ratna mučenja i ispitivanja te donose sličice iz njegove poslijeratne književne karijere i prizori sa snimanja filma. Tema je filma lov na vepra opisan u prvom dijelu romana, koji se pak razotkriva kao Solomonova prva objavljena knjiga, alegorija temeljena na ratnome iskustvu. Bilješke u prvome dijelu, pokazuje se, reakcije su fikcionalnog čitatelja na djelo, zamišljene da dokažu njegovu povijesnu neutemeljenost. Uvjerljivost i poetičnost pripovijedanja koje prožimaju knjigu od početka do kraja, daju težinu svakom događaju, majstorski povezujući naoko nespojiva zbivanja natopljena simbolikom i metaforikom.
********
Imre Kertész - 'Dnevnik s galije'
Dnevnik Imrea Kertésza djelo je koje u dnevničkoj literaturi bez sumnje ide uz bok zapisima Witolda Gombrowicza ili Franza Kafke. U knjizi 'Dnevnik s galije' Kertész prebire i iz svojih zapisa između 1961. i 1991. godine, dakle od vremena kada započinje pisati 'Čovjeka bez sudbine' do pada komunizma. U ovim zapisima Kertész referiran na svoju lektiru - književnu, filozofsku, umjetničku... U stalnom unutarnjem dijalogu s piscima i filozofima bez kojih nema niti njegovoga pisanja od Musila, Kafke, Camusa, do Junga, Freuda, Nitsche Kertész ispisuje briljantne stranice koje stoje uz bok njegovih romana, priča i eseja. 'Dnevnik s galije' ona je vrsta knjige kojoj se stalno vraćamo, koja od čitatelja traži da u nju zaviri s vremena na vrijeme, da iz nje vadi briljantne citate. Kertészovi dnevnički zapisi naravno govore i o njegovim djelima, pa su ujedno i dokument pisanja, ali oni su i dokument vremena, mađarskog socijalizma, gulaš-komunizma, vremena u kojem ništa nije bilo niti jednostavno niti lagano. 'Dnevnik s galije' govori o dvadesetom stoljeću, o holokaustu, totalitarizmu i slobodi i štivo je koje je i umjetnički i filozofski i književni i dokumentarni dokument svoga vremena.
**********
Mário de Carvalho - 'Fantazija za dva pukovnika i jedan bazen'
Dva pukovnika, koji su nekada služili u prekomorskim kolonijalnim bitkama, sada u mirovini, odlaze živjeti u portugalsku pokrajinu Alentejo, i jedan započinje gradnju bazena oko kojega se počinju zbivati svakojaki događaji. Carvalho briljantno oslikava portugalsku navadu raspravljanja o svemu, što je umijeće koje Portugalci vrlo njeguju, a u tom pogledu mobiteli su im došli upravo kao Božji dar, omogućivši im da prošire svoju tehniku beskorisnog naklapanja. Mário de Carvalho ima karakterističan stil, satiričan, lagan za čitanje, vrlo zabavan, a likovi i situacije koje stvara uvijek odražavaju ono smiješno i apsurdno u ljudskim odlukama i djelovanjima, posebice u društvenim običajima. Ova zabavna knjiga ujedno je i nemilosrdan portret današnjice.