Marketing
Park Maksimir, Zagreb, ljeto 2008.
Evo našao sam konačno vremena da pogledam fotografije, koje sam snimio šetajući parkom Maksimir još prošle nedjelje (17. kolovoza). Volim prošetati tim parkom, ,koji ima više od dva stoljeća tradicije! Ako niste znali (evo moram priznati da ja nisam) "Maksimir" je skraćenica od "Maksimilijanov mir", po biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, koji je prvu verziju parka otvorio i predao građanima Zagreba na uživanje 1794. godine. On je zamislio francuski tip parka (barokni stil - sve strogo uređeno, geometrijski, kao gradske ulice sa uredno podšišanim živicama). Uređenje parka završio je biskup Juraj Haulik 1843. On je potpuno promijenio koncepciju ka engleskom, pejsažnom tipu, kakav imamo danas.
No, evo fotografija - snimljeno sve mojim mobitelom, nikakva kvaliteta, ali ipak se može atmosfera osjetiti. Za ugodu onima, koji park nikad nisu vidjeli - za podsjećanje onima, koji ga znaju!
Za početak - spomen na završetak uređenja parka, u obliku obeliska, postavljen 1843.. Okružen je šumom sa svih strana. Glavni prilaz je sa juga, tu je uska čistina koja se uvlači u šumu, sa livade istočno od Vidikovca.
Spomen ploča na Obelisku, u kojem biskup Haulik iznosi svoje pobude za uređenje parka. Bila su to davna, romantična vremena, kad su se biskupi trudili nešto za boljitak naroda učiniti. Nešto danas apsoluto nezamislivo.
U okviru parka ima pet uređenih jezera. Ovo je četvrto, malecko. Ova mi je fotografija, mislim, najbolje uspjela. 
Nadstrešnica na četvrtom jezeru (ne vidi se na gornjoj fotografiji - nalazi se lijevo, odmah izvan okvira slike). Tu je osobito romantično skloniti se kad pada kiša.
Peto jezero je veće. Nalazi se odmah pored četvrtog, odijeljeno nasipom. na oko tri metra većoj visini. Desno se vidi jedna apstraktna skulptura, za koju ne znam, tko ju je i kada postavio. Možda ima negdje na sajtu parka, ali ne da mi se tražiti. 
Gore spomenuta skulptura izbliza. Hm, barem pretpostavljam, da je to stvarno skulptura. 
Brojne patke obitavaju na jezerima. Ovo je snimljeno na petom jezeru. Inače, park daje stanište za više od stotinu vrsta ptica, od kojih se važnošću ističu dupljašice, koje obitavaju u dupljama stoljetnih hrastova.
Zrake popodnevnog sunca probijaju se kroz šumu
Šuma, popodne - još jednom.
Vraćamo se na Treće jezero, koje se nalazi znatno bliže glavnom ulazu u park (iza najprostranije livade, nazvane Livada Kišbran).
Čamci na Trećem jezeru.
Još jednom...
Detalj iz šume: ostatak oborenohg stabla, u obliku apstraktne skulpture.
Sjeverni ("stražnji") ulaz u park, iz ulice Požarinje VII.
Post je objavljen 28.08.2008. u 23:59 sati.