Opustio sam se s Ptičicom. I odmah sve ide dobro.
Iako ne znam koji su njeni krajnji dometi. Ne može se to ni znati samo tako, jer kad bi vidjeli budućnost, znali bi i što i s kim pokušati.
Jedna stvar me brine... Kad žena u prvoj polovici tridesetih, dakle - dovoljno iskusna, slavi "leptiriće" zaljubljenosti kao nešto naj, nešto bez čega joj je teško živjeti.
Ptičica ima dosta nepromišljenosti u svojoj povijesti. Čak bi se moglo reći - dosta učinjenih gluposti pod utjecajem tih istih "leptirića".
Brine me to malo. Jer znam da taj osjećaj početne zaljubljenosti ne može biti vječan. Kada prođe, zamijeni ga nešto mirnije a svejedno toplo i lijepo. Ili - ništavilo.
Ptičica, čini se, ne zna za onaj ljepši nastavak.
Možda može naučiti.
Mislim da znam koja bi mogla biti tema slijedećeg razgovora.
Post je objavljen 28.08.2008. u 01:49 sati.