Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/zoranostric

Marketing

Sukob na hrvatskoj civilnoj ljevici :)

Moj jučerašnji zapis Kako su Zelena akcija i Pravo na grad izdali Zagrepčane izazvao je živahne reakcije. Djelomično su one javne i vidljive na internetu - osim uz ovaj blog (i onaj "zrcalni" na bloger.hr), neke reakcije možete naći na portalu h-alter, koji je prenio moj tekst, a zatim i ogradu i ispriku zbog mojih "stavova i diskvalifikacija" koju je, u ime zelene liste, potpisala supredsjednica Vlasta Toth. Osobito je živahna i zanimljiva diskusija na portalu pollitika.com, gdje me je "patrijarh" sretan pollitike AP usporedio s Miroslavom Krležom thumbup, što me je inspiriralo za naslov ovog teksta (drugi dio njegovog komentara, o "dečkima iz Dubrave", manje mi se svidio). no Izraz "civilna ljevica" ima smisla, jer je ono što zovemo "civilno društvo" (svedeno danas, nažalost, gotovo isključivo na institucije "udruga") u Hrvatskoj podijeljeno na nacionalističko-konzervativnu desnicu i socijalno-liberalnu ljevicu (kojoj kao društveni aktivist - koji, međutim, žali za vremenima kad smo o sebi razmišljali kao o "društvenim pokretima" a ne "trećem sektoru", pa je bilo i više mjesta za svojeglave pojedince - danas takva "naiva" opstoji na rubovima, u anarhističkim grupicama i ad-hoc lokalnim građanskim inicijativama), koja je sebe neko vrijeme u nedostatku boljeg termina nazivala "civilna scena", a onda je posve prestala o sebi govoriti, jer je integrirala u sustav i izgubila samosvojnost namcor).

Prije svega, o ograđivanju da se ne radi o stavu stranke: tekst sam napisao u svoje ime i tako ga i potpisao, i to je svakome, tko zna čitati, jasno. H-alter (vidi gore link) nije imao problema to shvatiti, pa su napisali da je autor "veteran ekološkog aktivizma".Nisam ga napisao "za potrebe svog bloga", nego iz znatno dublje potrebe.

Slika desno: dvoje aktivista na štandu za prikupljanje potpisa protiv devastacije Cvjetnoga trga, 4. travnja 2007.. Desno je autor ovoga bloga.

Što se pak tiče isprike civilnodruštvenim svetim kravama čije sam osjećajćiće povrijedio (sad još čekam tužbu za nanesenu duševnu bol... bang), nakon što sam razmislio dan i pol, zaključujem da se mogu ispričati samo građanima Zagreba, aktivistima i prosvjednicima, zbog toga što na rastući smrad izdaje nisam već ranije reagirao.

Kao što možete primijetiti u dvadesetak mojih tekstova koji spominju aferu oko Horvatinčićevog projekta uništavanja Cvjetnog trga i Varšavske, uvijek sam izražavao potpunu i neuvjetovanu podršku građanskoj akciji, koju su Pravo na grad i Zelena akcija pokrenuli. Tome je posvećen već prvi moj tekst na ovom blogu, 30. siječnja 2007., u kojem prenosim i priopćenje stranke, koja se tada zvala Zeleni za Zagreb, kojem sam pak i sam bio autor. Prenosim sada, jer iza svega i dalje stojim:

Stranka Zeleni za Zagreb ponovo izražava potporu akcijama civilnoga društva za spas Cvjetnoga trga od divljačkih planova krupnog kapitalista «razvojnika» Tomislava Horvatinčića i megalomanskih nebuloza Milana Bandića. Izražavamo zadovoljstvo odazivom građana na relativno skromno organizirani prosvjed u subotu 27. siječnja ispred rodne kuće zagrebačkog pjesnika Vladimira Vidrića. Zahvaljujemo se gospođi Urši Raukar za izvrsnu inicijativu, kao i umjetnicima koji su nastupili. (...)

Zahvaljujemo svim medijima koji su valjano najavili i popratili skup, te osobito hrabrim i vještim novinarima koji su se suprotstavili pritiscima, te razotkrili bahatost i prostaštvo onih koji projekt guraju. Ista se borba malih ljudi protiv beskrupoloznosti kapitalista i megalomanije političara događa posvuda u Hrvatskoj: u Sigečici i Starom Trnju, Tounju i Malom Lošinju, Dramlju i Dubrovniku, na Jadranu ili na Dravi… Suprotstavimo se! Vrijeme je da obični građani, koji si ne mogu priuštiti vile s bazenom, obrane ono malo ljepote i nježnosti, koje u centru grada imaju!


Slika lijevo: tržnica Utrine, 22. kolovoza 2008.. Stoji Siniša Dvornik, sjedi Vlasta Toth. Mene trenutno nema, jer naravno slikam. sretan

Glede situacije u Zelenoj listi nakon ove (nepotrebne) javne konfrotacije, poručujem kako zabrinutima, tako i zluradima: ne sekirajte se za naše, niti za moje osobno zdravlje! Zeleni sa sukobima mogu živjeti - dapače. party Stranka i dalje djeluje i djelovat će - danas smo imali štand na Tržnici Utrine, ljudi su potpisivali peticiju protiv gradnje nuklearne elektrane (jedan primjer naše uspješne suradnje s lokalnim udrugama - dok malograđanski aktivisti iz "Zelene akcije" o tome nemaju što reći - jer im to eto nije "projekt") i ogorčeno komentirali Horvatinčić-Bandićevo masakriranje Zagreba i druge aktualne teme.

Neki se (vidi na pollitika.com - gdje su se javili kako zagovornici SDP-a, tako i HDZ-a, uz asistenciju nuklearnog lobija i još par manjih zujo) zlurado naslađuju, kako se "stoka sitnog zuba" međusobno koška. Kvaka je upravo u tome, da su nam zubi počeli rasti - i to stari mački počinju primjećivati i brinuti se. Kad rastu pravi zubi, zabole ponekad - ali i mogu ugristi tako, da to zaboli.

Glede pak "civilne scene" (odnosno etabliranog udrugaštva - koje je, usput budi rečeno, izgubilo kontaks s građanskim inicijativama, koje pak Zelena lista održava), evo što je na h-alter napisao Slavko Sonntag, predsjednik udruge Bolji život (koji, inače, naravljuje kandidaturu za gradonačelnika Zagreba kao nezavisni kandidat):

Trebali smo, oboje, već davno, naučiti od Srećka Puliga da tzv. civilno društvo sada kod nas ne samo da nije radikalna kritika vlasti već je servis neoliberalne države.


Kratko i jasno. O pretvorbi dinamike "društvenih pokreta" osamdesetih u statiku "trećeg sektora" nultih godina, više sam puta pisao. Nadam se da ću naći vremena i volje da o tome nešto više i načelnije napišem.


Post je objavljen 22.08.2008. u 23:58 sati.