Rekla je jedna Zagrepčanka/Britanka na ljetovanju kada me vidjela napokon ošišanog, uz to da mi dobro stoji, da Britanci imaju izreku za tu priliku, koja mi se odmah jako svidjela: "a new hair, a new beginning". Životna istina, nema što. Upravo mi se to dogodilo. Dio sebe sam nepovratno izgubio, drugi dio pronašao, zatvara se staro poglavlje, otvara novo. I predamnom leži novi list papira, pun potencijala, spreman da na sebe upije tintu novog početka, nove priče, jedne nove cjeline. Spreman da primi nove riječi, a s njima i nove događaje, kasnije uspomene, u knjigu mojeg života.

I sjedi mali spisatelj pred tim listom, zna da se treba opustiti, malo koncentrirati, i da će misli same doći, riječi nastajati i novi prekrasan sadržaj krasopisom uresiti prazne listove koji slijede. Naivno i rozo? Naravno. Ali ako se malo ne zavaravam, onda sam ubio svaku šansu da se tako nešto dogodi. A to je ono što u samoj biti želim. Rutinu, opuštenost i malo one dražesne životne sreće.

Kao što rekoh, prazan list predamnom, pun prekrasnih mogućnosti, pero u ruci, pregršt ideja u glavi... samo treba krenuti... sad!
Post je objavljen 21.08.2008. u 21:06 sati.