First thing I said to myself was: "Dont fuck It up!" and ofkorz I always fuck up...It must be written in my destiny...It sucks y'know...and it will always be like that...(ok yoyo sad mores ispravljat moj debilni engleski)-This is my December/August...-.-
Yeah...hy...everyone...izbivala sam s bloga neko vrijeme..predepresivno mjesto, i spricavam se svima kojima nisam komala...ja se previse ispricavam zadnje vrijeme, nekako se osjecam krivom za sve sto se događa oko mene, i grozno mi priznat ali nona je stvarno za neke stvari u pravu...al nevolim nacin na koji to govori...ko da mi nabija griznju savjesti s time s to govori i samo jos vise pobuđuje strahove za kojekakve stvari u meni...zbog toga koji put odbijam priznavat da ima pravo...i zbog svog ponosa al to nie bitno...svaki put me prokuzi i to me ubija! npr. sjedim za kompom mrtva, ona dođe "Ki ti je ča storil?"- "Niki nis nona...zac?.." - "Aj neki je pa neka je ki god, mene nećeš tako lahko zmuljat" Grrr u tom momentu bi je najrađe..ma nis...predbacuju mi za svakakve stvari..."Kroz jedno uho nutra kroz drugo van"...al opet uđe unutra..malo teze izlazi, kad izađe ponovo malo odzvanja u usima...al cuje se jace nego kad je unutra, ok ovo je vec pateticno, ponovo pisem depresivne posteve..umjesto da uzivam u praznicima koliko je to moguce,ja se zivciram i mislim na kojekakve negativne gluposti...kad imam problem mene je strah to rec u facu..ili neznam nekome imam nesto za rec, mora proc sat vremena da bi se ja udostojila izjasnit se...bilo to dobro ili negativno..koji put se bas mrzim...al dobro tu je frendica pa ono, jadamo se jedna drugoj pa prođe nekako al ono..kompešn iz mising..ma jebes kompesn...kao da pisem svoju psihološku karakterizaciju..O_o...egocentrik sam, zbog toga sto sve uvijek mora bit ja ja ja i samo ja...dobro jedino u iznimkama...al ono..bas sam pogledala kazete od kad sam bila mala..od bebača pa do 5 godina...sve se uvijek vrtilo oko mene, matea ono, matea ono..matea vidi kamera!..mateaaaaaa!!!..jebala vas matea..i ona vise...-.-...pa cak i onda kad je brat dosao..4 god poslje mene..mateeeeeaaa! fakof...to mi danas smeta, matea kamo ides,matea ca ti je,matea kako si, matea ono,matea ovo...mislim ok moraju znat kamo idem a kako sam nikad im necu rec kako sam zapravo..dobro sam..a unutra ocu raskinut nekome glavu..ili nisam dobro a pucam od srece. dobro to je rijedak slucaj al ono..
Neki dan sam razgovarala sa jednom zenom....rekla mi je da moram imat svoje JA, samopouzdanje i da nesmijem dopustit nikome da me vuce za nos, npr netko da je dobar samnom a zapravo me samo sprda i zeli me se rjesit sto prije...jednom sam pala na to..i neznam ako cu opet...i rekla je da je najljepsi osjećaj na cijelom planetu zaljubljenost..narocito ako je obostrana..da nek uzivam dok mogu...uzivam uzivam.. :)
btw..yoyo tnx na prosvjetljenju...ovemu pred par minuti.. ;)