Brežuljak Areopag (115 m)
posvećen Bogu Aresu. Ovdje je u antičko doba zasjedao najviši atenski sud (koji se isto naziva Areopag) i tu je Pavao održao svoj govor koji je zapisan na željeznoj ploči (vidi sliku).
Nakon što je stigao u Atenu, i dok čeka Silu i Timoteja da mu se pridruže, Pavao ne gubi vremena: prvo želi upoznati Atenu i Atenjane, njihov način razmišljanja, pogled na svijet, običaje i kulturu. Zato obilazi grad, snima situaciju, razgovara s ljudima, sluša što ljudi govore, raspravlja sa filozofima.
Sve je to bila priprema za propovijedanje, trebalo je samo još naći onu polaznu točku. Atena je u ono doba bila najveće kulturno središte, središte filozofije, književnosti, znanosti i umjetnosti., ali i prepuna mnogobrojnih kipova i oltara raznim bogovima. Među njima bio je i jedan posvećen "Nepoznatom Bogu". I tu Pavao nalazi onu polaznu točku i inspiraciju za svoj govor. Vidio je da su Atenjani pobožni ljudi i koliko god ga je ljutilo to pogansko čašćenje raznih bogova, ne prekorava ih niti im se izruguje, a još manje razbija kipove ili pustoši oltare. Počinje sa pohvalom i svoju propovijed nadovezuje na nešto što je Atenjanima već bilo poznato, a to je žrtvenik Nepoznatom bogu. - Vi ste izrazito pobožni ljudi, za sve bogove imate oltare pa i za jednog nepoznatog boga, i ja bih vam sada rekao tko je taj nepoznati Bog...
Pavao je genijalno započeo svoj govor. Školski primjer dobre kateheze!
U svom govoru Pavao tumači Atenjanima da iza tog nepoznatog boga stoji jedan i jedini Bog, koji je stvorio nebo i zemlju i ljude i koji ne stanuje u hramovima načinjenim ljudskim rukama .Taj Bog nije daleko od nas, u njemu živimo, mičemo se i jesmo. Bog poručuje ljudima da se obrate jer dolazi sud po Čovjeku, kojega je uskrsnuo od mrtvih ...E, to je već bilo previše za neke Atenjane pa su samo odmahnuli rukom i otišli, a drugi su povjerovali i obratili se kao npr. član visokog suda Dionizije i neka žena Damara.
"U njemu živimo, mičemo se i jesmo" - taj prekrasan stih, prikladan za jedno dugo razmatranje, uzet je iz pjesme kretskog pjesnika Epimenida, a Pavao ga navodi, jer odlično uprizoruje našu bliskost i povezanost s Bogom.
Post je objavljen 16.08.2008. u 23:06 sati.