Nakon obraćenja sv. Pavao postaje neumorni i vatreni širitelj Radosne vijesti, oduševljeni misionar, koji je kršćanstvo proširio do na kraj tada poznatog svijeta. Možemo ga s pravom zvati ocem naše kršćanske Europe. Njegova misijska putovanja detaljno su opisana u Djelima apostolskim i u poslanicama.
Poslani od samog Duha Svetoga i uz blagoslov antiohijske Crkve Pavao zajedno sa Barnabom i Ivanom Markom ( pisac 2. evanđelja i Barnabin nećak - vidi Kol 4, 10) započinje svoje 1. veliko misijsko putovanje (Dj 13 - 14).
Kao što se na gornjoj karti lijepo vidi, krenuli su iz Antiohije. Preko Seleucije (antiohijska luka udaljena nekih 30 km od Antiohije) otplovili su na Cipar i zaustavili se u luci Salamini, prošli cijeli otok sve do Pafa, gdje su sreli i obratili prokonzula Sergija Pavla. Zatim dođoše u Pergu u Pamfiliji (gdje ih je napustio Marko) i u Antiohiju u Pizidiji. Tu je Pavao održao svoju prvu veliku zabilježenu propovijed u sinagogi dokazujući svetopisamskim tekstovima da je Isus obećani Mesija i Sin Božji, kojeg su u Jeruzalemu Židovi ubili, a kojeg je Bog uskrisio.To se nije svidjelo nekim tvrdokornim Židovima, pa su ga, kao i mnogo puta kasnije, izbacili iz grada. Zatim odoše u Ikonij, Listru i Debru. U Listri su ih skoro proglasili bogovima na užas Pavla i Barnabe, a Pavla su ŽIdovi skoro ubili. Nemoćni da ga ušutkaju argumentima, poslužili su se kamenjem.
Nakon što su na cijelom putu propovijedali i Židovima i poganima, osnivali Crkve i postavljali starješine, vratili su se u Antiohiju odakle su i krenuli na put. "A kad dođu, sazovu Crkvu te izvjeste o svemu, što je i koliko je Bog po njima učinio: kako je otvorio poganima vrata vjere. " (D 14, 27)
Post je objavljen 12.08.2008. u 23:56 sati.