Marketing
Što je ostalo od Oluje?
Hrvatska je ponosna na Oluju i nikome nećemo dopustiti da baca ljagu na tu veličanstvenu pobjedu hrvatske vojske i naroda
dr.Ivo Sanader
Kako ocjenjujete završne operacije Hrvatske vojske "Bljesak" i "Oluju" poslije kojih se konačno oslobađa Hrvatska i dijelovi BiH?
Operacija koja je za četiri dana, na prostoru od Benkovca i Zadra do Sunje i od Karlovca do Une, uspješno izvedena je pod znakom pitanja! To je u povijesti vojnih djelovanja nepoznato da se za tako kratko vrijeme oslobodi tako veliki prostor. Neki politički dogovor je morao postojati. Nemam dokumenata kojima bih potvrdio svoju tezu, ali su se događaji odvijali kao da je dogovor postojao. Činjenica je da su poslije "Bljeska" i "Oluje" Srbi otisli u Bosnu, a da su bosanski Hrvati, kosovski i vojvodanski Hrvati došli u Hrvatsku. Posljedice govore da je takvo premještanje stanovništva išlo na stvaranje čistih nacionalnih država. Radilo se o dogovoru. Nažalost, za taj fingirani dio vojska nije znala. Vojnici su ginuli i sa jedne i sa druge strane.
Martin Špegelj
Razgovarala: Medina Delalić
DOGOVORNI RAT
Ja sam u u travnju 1997. u emisiji s Prkačinom javnosti ponudio tezu o dogovornom ratu; sama je sintagma nastala u emisiji s Merčepom, i otada već nekoliko desetaka emisija govorim o tom dogovornom ratu vrlo precizno: bez rata, oni koji se smatraju stvarateljima današnje Hrvatske ne bi imali revolucionarno i povijesno pravo na redistribuciju nacionalnih dobara SR Hrvatske; bez rata, udbaši i kosovci ne bi imali čistilište koje ih iskupljuje, u ime povijesnih zasluga, za sve zločine protiv Hrvata; bez dogovornog rata u Hrvatskoj ne bi imao tko ratovati u BiH. Granić je sada, gotovo godinu dana nakon priznanja u mojoj emisiji, i u Saboru priznao Američku ulogu u Oluji; Tus je posve razotkrio situaciju oko Posavine…mogli bi tako od ratišta do ratišta. Zašto oporba odbija prihvatiti pravu istinu rata u kojem smo sudjelovali, a koja sasvim objašnjava i predaju oružja TO, i ubojstvo Paradžika i Mire Barišića, i Perkovčevo osiguranje prvog sabora HDZ-a, i propast Špegeljeva plana, i ulogu intelektualnog kruga oko Steve Krajčića, i denunciranje Kikaševa aviona, i potpis Boban-Karadžić, rječju, sve naoko nelogične i listom nerazjašnjene događaje suvremene hrvatske povijesti?
razgovor sa Zdravkom Tomcem, 15.ožujak 1999.
U ovom istom studiju, tijekom emisije s Merčepom, plasirana je sintagma: dogovorni rat. Što vi mislite, gospodine Mesić, jesu li u Beogradu vođeni pregovori ili su postizani dogovori?
Preko dvije godine ja sam razne goste prisiljavao da kažu pravu istinu o Bljesku i Oluji, i tek je ove godine pristiglo skromno priznanje o udjelu Amerikanaca u toj akciji. Naravno, djelomično, jer, nitko još nije priznao sudjelovanje NATO-aviona u toj akciji, a da dogovore s Beogradom, ili ulogu Gvere i Tolimira u BiH i ne spominjemo. Kakav je vaš stav spram teze o dogovornom ratu, koji mi nazivamo svetim, sve više uviđajući da se zapravo radilo o humanom preseljenju stanovnika bivše Jugoslavije po nacrtima Novog svjetskog poretka?
razgovor sa Stjepanom Mesićem, 19. travnja 1999.
Sporazum Boban - Karadžić (Graz, 6. 5. 1992.)
Priopćenje za javnost
Odlučni da sva sporna pitanja, uključujući razgraničenje dviju konstitutivnih jedinica - hrvatske i srpske u Bosni i Hercegovini riješe miroljubivim sredstvima i dogovorom, predstavnici hrvatske i srpske nacionalne zajednice utvrdili su da u odnosu na radnu mapu o razgraničenju postoje nesuglasnosti u sljedećim slučajevima:
1. U gradu Mostaru srpska strana smatra da granicu predstavlja rijeka Neretva, a hrvatska strana smatra da je cijeli grad Mostar u hrvatskoj nacionalnoj jedinici.
2. Južno od Mostara hrvatska strana smatra da u hrvatsku nacionalnu jedinicu spada područje određeno 1939. godine, tj. granica Hrvatske Banovine.
Srpska strana smatra da je granica između hrvatske i srpske jedinice granica rijeke Neretve.
3. Obje strane su suglasne da se u razgraničenju dvije konstitutivne jedinice na području Kupresa. kao i u Bosanskoj Posavini (Derventa. Bosanski Brod, Bosanski Samac, Odžak, Orašje. Modrića i Brčko) vodi računa o kompaktnosti prostora i komunikacijama.
4. Obje strane su odlučne ustrajati na principima usvojenim na konferenciji Europske zajednice o Bosni i Hercegovini, te temeljem toga suglasne su da u određivanju spornih i drugih područja štuju dogovorene kriterije za definiranje nacionalnih teritorija uz arbitražu Europske zajednice.
5. Ovim dogovorom prestaju razlozi za prekid Konferencije Europske zajednice o Bosni i Hercegovini, te obje strane traže hitan nastavak konferencije.
Inzistira se da se arbitražno ragraničenje izvrši u dogovorenom roku do 15. svibnja 1992. godine.
6. Slijedom naprijed dogovorenog prestaju razlozi za oružane sukobe između Hrvata i Srba na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
Objavljuje se sveopće i trajno primirje pod kontrolom Europske zajednice, koje stupa na snagu dana 06. svibnja 1992. u 24.00 sata.
Predstavnik Srpske državne zajednice
Radovan Karađžić
Predstavnik Hrvatske nacionalne zajednice
Mate Boban
iz knjige Z. Tomac: Tko je ubio Bosnu, Zagreb: Birotisak 1994, str. 36-37.
BTW, u Grazu je bilo više sastanaka. Famozne spekulacije o prisustvu Josipa Manolića potpisivanju ovog sporazuma Manolić je otklonio kazavši mi pretprošle godine da je prethodni sastanak bio u veljači.
Koliko je kontroverzi oko recentne hrvatske povijesti i najvažnijih njenih datuma, svjedoči i odgovor današnjeg hrvatskog Predsjednika, Stjepana Mesića, na pitanje novinara Omera Karabega u interwievu naslovljenom Svjedok kraja:
- Nakon izbijanja rata u Bosni bilo je nekoliko tajnih sastanaka između lidera bosanskih Srba i bosanskih Hrvata. Najvažniji je bio između Mate Bobana i Radovana Karadžića na aerodromu u Grazu. Da li je na tom sastanku preciziran plan o podjeli BiH, dogovoren između Tuđmana i Miloševića?
MESIĆ: O tome može znati nešto više Joža Manolić, koji je bio na tom sastanku, a što se mene tiče, ja pojedinosti nikada nisam saznao. Iz situacije koja se kasnije razvijala, moglo se naslutiti o čemu se radi, jer je Tuđman u vrijeme izbijanja rata u Bosni i Hercegovini govorio: "Mi sa Srbima više nemamo praktično nijedno neriješeno pitanje. Ostala su samo neka marginalna pitanja. Principijelno, mi smo se sa Srbima praktično razgraničili." To je često ponavljao i Mate Boban. On je govorio: "Mi sa Srbima više nemamo neriješenih pitanja. Srbi su nama bili trenutni neprijatelj, a balije", tako je on nazivao Muslimane, "su stalni".
DANI, br. 208, 2001.
Post je objavljen 05.08.2008. u 12:39 sati.