Kad dođe ljeto i vrući dani, svi kao da postanemo neoprezniji i razmilimo se po plažama, kupalištima, brdima i dolinama. I kao da zaboravljamo da je ljeto prepuno opasnosti, počevši od jakog sunca, pa sve do raznih kukaca i zmija koji vrebaju iz trave i grmlja i jedva čekaju da nam popiju malo krvi ili nas,
pak, ugrizu.
Sunce
Stručnjaci ističu već godinama da sunce nije kao ono nekad, ali prepune plaže jasan su znak da mi previše ne marimo za njihova upozorenja. Preplanuli ten je atraktivan i većina ga želi brže-bolje dobiti, pa se nerijetko pržimo poput hamburgera, malo s jedne strane, malo s druge. Ipak, treba još jednom (po tisućiti put!) naglasiti da sunčanje između 11 i 17 sati nikako nije dobro, posebice u mlađoj dobi (djeca i tinejdžeri) jer se povećava rizik od raka kože u kasnijoj životnoj dobi. Osim toga, opekline koje se ovako mogu dobiti izazvat će niz trenutnih neugodnosti, kao što je primjerice osjećaj peckanja, a vjerojatno se nećete moći naspavati barem noć-dvije. Također, ne izlazite na sunce bez kreme sa zaštitnim faktorom većim od 15!
Osim opeklina, česta pojava su alergije na suncu koje se manifestiraju osipom, svrbežom i/ili čak otežanim disanjem. Dogodi li ti se takvo što, najbolje je odmah otići liječniku.
Ne zaboravimo ni toplinski udar koji je čest ako se dugo boravi na suncu, posebice bez kape ili kakvog drugog pokrivala za glavu. Javlja se kao glavobolja, vrtoglavica, povraćanje te ubrzani ritam srca. Ako dođe do ovoga, osobu odmah treba odnijeti u zamračenu prostoriju uzdignutih nogu te joj treba davati mnogo tekućine, najbolje čiste vode. Ako osoba izgubi svijest, potrebno je odmah pozvati liječnika.
Hladna voda
Prenagao ulazak u vodu može postati kobna greška. Naime, mnogi ljudi jako ugrijani skaču u vodu što nikako nije dobra stvar jer velika razlika između zagrijanih tijela i temperature vode može dovesti do niza komplikacija, kao što su vrtoglavica, umor, glavobolja, crvenilo kože, a u nekim slučajevima i srčanog udara te smrti! Stoga pamet u glavu, ulazite u vodu postupno, posebice ako ste se jako ugrijali u automobilu ili šatoru ili samo ljenčarenjem na plaži. Također, dobro je ulaziti u vodu tek oko sat-dva iza obroka.
Bliski susret s morskim bićima
Nabrojat ćemo samo neke, tj. one najčešće – morske ježiće i meduze. Morskih je ježića puno, a velika vjerojatnost je da ćeš na njih naletjeti na plažama koje su osamljene i na kojima ne boravi veći broj ljudi. Osim toga, u plitkoj su vodi, pa je lako na njih stati, a često nam ni zaštitne sandale za vodu neće pomoći jer neumoljive ježeve bodlje bodu sve pred sobom. No ipak ne treba očajavati, već uzeti pincetu u ruke i strpljenje u glavu. Kad izvadite sve bodlje, mjesto uboda svakako treba dezinficirati.
Meduze su još veća opasnost jer ih je teško vidjeti, a opekline koje mogu ostaviti na koži bole mnogo više od uboda ježića. Ako te meduza oprži, mjesto, točnije oteklinu koja će nastati treba ispirati morskom vodom i dezinficirati. Nekada se može javiti i povišena temperatura te povraćanje, a tada se najbolje obratiti liječniku.
Ubodi otrovnih morskih riba i rakova vrlo su rijetki, no u slučaju da do njih dođe, najbolje se odmah obratiti liječniku jer se tada radi o otrovnim stvorenjcima (primjerice riba škarpina ima otrovne žalce). I ugriz morskog pauka je rijedak, a najbolje ga je neutralizirati toplim oblogom.
Hrana
Mnogo ljudi iz Hrvatske ljeti na tjedan ili dva odlazi na morske obale, a budući da se radi o promjeni klime, kod nekih se to zna manifestirati u obliku zatvora ili pak proljeva. Naime, osim klime, mijenja se i voda koju pijemo te hrana koju konzumiramo, ali i higijenski uvjeti u kojima boravimo. Stoga je potrebno piti dovoljno tekućine, najbolje obične vode te jesti najviše povrća i žitarica. Za vrijeme ovakvih, ljetnih duljih ili kraćih izleta najbolje je izbjegavati jaja, svježe meso te majonezu budući da su ove namirnice sklone kvarenju, posebice na visokim temperaturama, i lako mogu izazvati razna trovanja.
Ljeti prijeti još jedna velika opasnost iz hrane – salmonela. Naime, bakterije salmonele na višim temperaturama razmnožavaju se iznimno brzo, a na popisu hrane većeg rizika nalaze se jaja, sladoledi, piletina, ali i riba te mliječni proizvodi.
Stoga ljeti trebaš redovito prati ruke (redovitije nego inače), hranu obavezno držati u hladnjaku i najbolje je jesti ono što je provjereno.
Gljivice
Ne, to nisu one gljivice koje se papaju već one koje se mogu javiti na tvom tijelu zbog velike vlage. Najčešće se javljaju na stopalu, između prstiju, a javljaju se kao jak svrbež te se nazivaju i atletsko stopalo. Ljeti se najčešće javljaju zbog nošenja mokre, zatvorene obuće. Mjesta svrbeža najbolje je mazati sredstvom koje ti preporuči ljekarnik.
<strong>Kukci
Dva su kukca ljetna napast – komarci i crne udovice, s tim da su komarci mnogo bezazleniji od udovice. Ako u mjestu u kojem boraviš ima mnogo komaraca, već i sam znaš da se trebaš mazati raznim preparatima koji ih tjeraju, a dobro je i staviti mrežice na prozore da ne ulaze u kuću. I ugrize je moguće mazati raznim kremama ako ne odlaze baš lako i nastaju veliki plikovi.
Crna udovica najotrovniji je pauk u nas, a najrasprostranjenija je u priobalju. Njezin otrov može izazvati razne komplikacije, a kod nekih osoba čak i smrt. Tijelo joj je baršunasto crne boje s manjim i većim čvrstim dlakama, a često na leđima ima i crvene mrlje, mada ih i ne mora biti. Ona nije agresivan pauk i ugrist će čovjeka jedino ako dođe u dodir s njegovom kožom. Ugriz je zapravo njezina obrana. Ugriz crne udovice gotovo je bezbolan, pa često prođe neopažen. Mjesto ugriza može biti jedva zamjetno, s pojavom otoka i blagog crvenila, ali za sat vremena javljaju se grčevi mišića oko mjesta ugriza, koji se zatim šire na grupe većih mišića, kao što su trbušni, leđni, grudni i bedreni. Osim ovoga, javljaju se mučnina i povraćanje, glavobolja, znojenje, pritisak u grudnom košu te porast krvnog tlaka i ubrzan rad srca. Nakon ugriza treba se što prije javiti liječniku, a liječenje ovisi o dobi te zdravlju osobe koja je ugrizena. Kod male djece i starijih osoba češće su komplikacije.
Zmije
E, ovo je prava opasnost! Kod nas su poznate samo dvije zmije otrovnice – poskok i riđovka, ali budući da i one traže svoje mjesto pod suncem, isto kao i mi, uvijek postoji mogućnost da ćemo na njih nabasati. Poskok je nešto otrovniji od riđovke, ali treba znati da su obje naše najotrovnije zmije mnogo manje otrovne od primjerice afričkih otrovnica.
Zmije je najbolje ne dirati i zaobići ih u širem ili užem krugu, no ako ipak dođe do ugriza, evo što treba činiti. Ako sumnjaš da je zmija neotrovna (kakva je većina kod nas), mjesto ugriza treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću te zamotati zavojem ili kakvom drugom tkaninom. Dobro je i cijepiti se protiv tetanusa (ako nisi u zadnjih pet godina).
Ako se sumnja na zmiju otrovnicu, treba strogo mirovati, posebice ne micati ruku ili nogu, a oko pet do 10 centimetara iznad ugriza treba napraviti srednje jak povez da bi se usporilo širenje otrova po tijelu. Potom je potrebno ugrizenu osobu hitno prevesti do liječnika.
Ovo možda može pomoći u raspoznavanju zmija – otrovnice obično imaju trokutastu glavu, uske eliptične oče te udubljenje između očiju i nosnica.
Post je objavljen 25.07.2008. u 20:48 sati.