...jednu sasvim drugu temu na repertoaru za obradu...pročitavši ovaj članak ,koji se tiče svih nas a pogotovo naših budućih pokoljenja...nisam mogao a da ne podjelim to sa Vama ...koji vjerovatno ne čitate Glas Istre a iz čijeg je priloga ovdje pejstan materijal...
....zato nije zgorega pročitat...i donijet neku odluku...
..pametnu odluku...za sebe...i svoje
....a možda i društvo u cjelini...
Stoga ne libite se pročitat....e'
RAZGOVOR: ZDRAVKO MRŠIĆ, PUBLICIST, AUTOR KNJIGE »POVRATAK DOMOVINE«, O PROMJENAMA KOJE DONOSI SKOK CIJENA I MANJAK KREDITA
Zapad će opet morati početi raditi
Zapad je još pun dilera, zabavljača i konzultanata, ali će morati sasjeći uslužni sektor i primiti se rudarstva, poljoprivrede, industrijske proizvodnje i znanosti. Hrvati žive od prodaje zemljišta i objekata sagrađenih na njemu, ali to ima kraj. Tako slijedimo svoj uzor Irsku. I nas čeka financijska kriza. Hrvatska »izvozi« nekretnine i jamstvena zaduženja
Razgovarao Branko PODGORNIK
Veliki skok cijena energije i hrane, kao i sve teža dostupnost kredita, potaknut će u svijetu korjenite promjene u ponašanju naroda, država, gospodarskih subjekata i pojedinaca, tvrdi publicist Zdravko Mršić, s kojim smo razgovarali u povodu izlaska njegove nove knjige »Povratak domovine«.
- U kojoj će mjeri skuplja energija, hrana i manjak kredita usporiti gospodarski rast u svijetu?
- Gospodarski rast će se nastaviti, ali ne jednoliko. Sadašnji trostruki udar najviše pogađa Zapad. Nevolje su se naglo očitovale, ali su njihovi uzroci djelovali dugo. Zapadom je vladao financijski sektor, koji je prvo iscrpio proizvodni sektor, a zatim ga i odbacio. U nedostatku prave proizvodnje zapadni se kapital bacio, i to bez potražnje, na stanogradnju da bi se održao privid gospodarske aktivnosti. To je konačno stalo, a najviše su pogođeni SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Španjolska, gdje je sektor stanogradnje i prometa nekretninama nosio 15 do 20 posto BDP-a. Bez prave proizvodnje kapital se lako protrati. Zapad je izgubio toliko kapitala da države patvorenim novcem moraju spašavati nekadašnja »središta financijske snage«. Wall Street i City zovu u pomoć. Drugdje se kapital i dalje nakuplja radom i izvozom sirovina. Zemlje u kojima se radi ili koje su prirodno bogate sada kupuju proizvodna i financijska društva na Zapadu. Tehnologija se širi svijetom, a Azija ima golemu prevagu u kapitalu.
Liberalizam iznevjerio
- Kakve će to posljedice izazvati u ponašanju gospodarskih subjekata i država?
- Zapad mora priznati da ga je liberalizam iznevjerio. Bez sirovina i proizvodnje s desetkovanim kapitalom i golemim izdacima za održavanje infrastrukture, zapadna tržišta rada, tehnologije, financija i kapitala prisiljena su zatražiti zaštitu svojih država, koje moraju stati između svojih i svjetskih tržišta. Zapad mora štititi svoju tehnologiju, GMO, proizvodnju, postojeće sirovine i ostatak kapitala. Mora napustiti liberalizam i pomno uvoditi gospodarski nacionalizam. Tako su činile gotovo sve sile između dva svjetska rata, i na Istoku i na Zapadu. Tako sada čine Japan, Kina i Rusija. Zapad će morati opet raditi, radnici će morati prihvatiti manje plaće za obnovu domaće proizvodnje, a nositelji kapitala morat će svu zaradu ulagati u domaću proizvodnju. Bez toga se ne mogu plaćati visoki uvozni računi za hranu i energente.
- To će se, očito, odraziti i na ponašanje pojedinaca.
- Zapadni čovjek će uvidjeti da mu manja plaća neće biti dovoljna da sve što mu treba i što mu ne treba kupuje na tržištu. Morat će više raditi i više napraviti za se i za obitelj. Visokim se plaćama mogao plaćati golem broj ljudi u bujnom uslužnom sektoru koji nije imao izvozne proizvode. Sada svijet ne treba ni usluge Wall Streeta. Proizvodnja materijalnih dobara, uključujući hranu, može zadovoljiti domaće potrebe, ali i platiti skupe uvozne sirovine. Zapad će morati sasjeći uslužni sektor i primiti se rudarstva, poljoprivrede, industrijske proizvodnje i znanosti. Zapad je još pun dilera, zabavljača i konzultanata.
Relativno siromaštvo
- Čini se da će građani na Zapadu vrlo teško prihvatiti smanjenje potrošnje jer su se u prošlim desetljećima navikli na suprotno ponašanje.
- Svjedoci smo epohalnih promjena u svijetu. Svjetsko pučanstvo nesmiljeno raste. Svijet postaje bogatiji oko pet posto godišnje, ali to neće biti dosta da se zadovolje želje, zahtjevi i prohtjevi novog naraštaja urbaniziranih ljudi, koji će sve više iscrpljivati mogućnosti Zemlje. Nakon Zapada ubrzo će biti pogođen i ostatak svijeta. Hrane će biti dosta, ali će se life style, ili očekivanja od života, morati mijenjati. Valjat će prihvatiti relativno siromaštvo. Ljudi će se od prekomjerne materijalne potrošnje morati okrenuti radu, duhu, znanju i kulturi. U tome će valjati tražiti obilje.
- Kako Hrvatska i njezina vlast reagiraju na te promjene u svijetu?
- Ni HDZ ni SDP još ne pokazuju da pripremaju nov strategijski pristup vođenju države. Vlasti ne pokazuju da su shvatile silinu i nepopustljivost promjena. Hrvatska nema ni veliko prirodno blago, ni tehnologiju, ni industrijsku proizvodnju, ni kapital, ni znanje. Ima neiskorišteno more i neiskorištenu zemlju uz današnju skupoću hrane. Turizam daje ukupnoj domaćoj dodanoj vrijednosti 3,8 posto, poljoprivreda 7,8 posto, a graditeljstvo i promet nekretninama čak 18 posto. Hrvati žive od prodaje zemljišta i objekata sagrađenih na njemu, ali to ima kraj. Tako slijedimo svoj uzor Irsku. I nas čeka financijska kriza. Hrvatska »izvozi« nekretnine i jamstvena zaduženja. Upitna je i nadstranačka strategija pristupa EU-u, koja je u zbrci. Robna bilanca EU-a je plus 14 milijardi američkih dolara. Njemačka bilanca je plus 275 milijardi. EU je u gospodarskim, a ne samo u političkim i ustavnim nevoljama. Čini se da se Hrvatska treba snaći sama.
Reforme neće spasiti Hrvatsku
- Gdje je izlaz za Hrvatsku? Što bi politika trebala učiniti?
- Neka država kao poduzetnik stane između svjetskih tržišta i domaćeg tržišta da s hrvatskim tržištem ne bi propali ljudi, narod, zemlja, prostor, more, obala, otoci pa čak i država. Neka se država kao poduzetnik baci na stvaranje infrastrukture za golemo povećanje proizvodnje hrane i na novo usmjerenje turizma. Hrvatska će se uz to morati pobrinuti i za obnovu industrijske proizvodnje. Hrvatska više ne smije i ne može »ići dalje«. Za poboljšanje stanja treba napraviti korjenit, revolucionaran zahvat u vođenju državnih poslova.
- Nije li to, možda, prejak izraz?
- Reforme neće spasiti Hrvatsku. Politička bi revolucija mogla. Neka se za svoje i za naše dobro prenu obje velike hrvatske političke stranke.
-------------------------------------------
...e sad ako smo zapad..?!...a ponekad se time dičimo...
...znamo šta nam slijedi....
....dakako....e'
Post je objavljen 24.07.2008. u 09:10 sati.