sjedim izmedju dvije stolice. na jednoj strani ocu, na drugoj necu. neznam zasto mi je tako tesko. mozda trazim previse ... mozda ocu previse, prebrzo. neznam. sve sto trazim je ljubav.
sinoc mi salje pjesme od oliver-a, a ja bi mogla pocet plakati. pitam se, jel to sad slucajno, oce mi stime nesto reci? znam previse mislim, znam puno puta nezelim da dodje do mog srca. ali sta od njegove strane dolazi? nista! mislim zar se nemora i on malo boriti? do sada sam se uvijek ja borila, da ne prekin kontakt. sve sam presutila. sve trpla. sve oprostila.
sinoc svakoj curi na CS piso. flirto. pita jel ima msn. naravno pitam se, koliko ih ima u msn kontakt-a. jel svakoj tako pise kao meni? jel bi otiso na kavu sa koijom. mislim s'mnom je isto tako pocelo, zasto nebi i za drugoj? sta trazi od nijh, ili mu to cista zajebancija?
kad sam dosla sa mom fake-profil online, je odma piso. iako sam ga jucer totalno odbila. i pise mi kao da smo prijatelje. ono kao sto bi meni piso. pa naravno da se ondak pitam. ali kako njemu to objasniti? ja sam sa njega samo neki experiment. a na drugoj strani mislim, tako kako me pogledo, te stvari sto je meni reko, uvijek mi dao osjecaj kao da mu nesto znaci, nesto puno. ali jel sam zamjenljiva? ja sam mu vec jednom rekla, nezelim bit No. 2!
Post je objavljen 23.07.2008. u 13:04 sati.