Gdje je sv. Pavao doživio brodolom?
Nakon Duhova u Jeruzalemu Pavao biva uhićen i odveden u Cezareju. Nakon dvogodišnjem zatočeništva (Dj 22-24) rimski namjesnik Porcije Fest šalje Pavla, kao rimskog građanina, pred carski sud u Rim (Dj 25-26). Na tom putovanju zatekla ih je velika višednevna oluja i doživjeli su brodolom. Brod je uništen, a putnici su se, zahvaljujući Božjoj pomoći, spasili.(Dj 27-28). Nakon što su došli na kopno, saznali su da se otok zove Melita, danas Malta. Tu je sv. Pavla ugrizla zmija (Dj 28,3).
Sigurno je da je Pavao doživio brodolom kod otoka Melite. Ali koji je to otok? Da li je to današnja Malta ili današnji Mljet? Rasprave o tome vodile su se stoljećima. Početkom 20. st. dilema o mjestu brodoloma i boravku sv. Pavla zaključena je u korist Malte usprkos nekim dokazima koji govore suprotno.
Benediktinski samostan na Mljetu
Dokazi o boravku sv. Pavla na Mljetu bili bi slijedeći:
- za vrijeme Rima i Mljet se spominjao pod imenom Melita,
- na Malti nikad nije bilo zmija za razliku od Mljeta, gdje su zmije stoljećima bile prava pošast, (sve do 1910. g. kad je barun Schilling iz Indije dopremio mungose da potamane zmije. Danas na Mljetu nema zmija, ali ima previše mungosa.)
- brodolom se dogodio u Jadranu (Dj 27, 27). Međutim, to ne mora biti čvrsti dokaz jer stručnjaci kažu, da se u ono doba Jadranom zvao i dio Sredozemnog mora između Grčke, Italije, Sicilije i Afrike.
- u Posl. Rimljanima Pavao izričito tvrdi da je bio u Iliriku (Rim 15,18), a Ilirik je bila rimska provincija na području današnje Hrvatske, BiH, sjeverne Albanije, Crne Gore....
- na istočnoj obali Mljeta u uvali Saplunara nalaze se ruševine crkvice sv. Pavla. Tu se je, po nekima, zbio cijeli događaj.
Tko je sve zastupao tezu o boravku sv. Pavla na Mljetu?
- Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u 10. st. u svom spisu "De administrando imperio" upućuje na mogućnost, da je otok sv. Pavla Mljet a ne Malta.
- Ucinjski biskup Martino Segono u 15. st.
- Dubrovački benediktinac Ignatius Georgi napisao je 1730 g. opsežnu knjigu u kojoj zagovara Mljet kao mjesto brodoloma.
- Najgorljiviji pobornik Mljeta bio je mljetski opat i pjesnik, benediktinac Ignjat Đurđević koji je 1730 g. objavio knjigu, znanstvenu studiju, kojom dokazuje da je sv. Pavao doplovio na Mljet.,
- u najnovije doba kapetan i doktor znanosti Antun Ničetić obnovio je staru raspravu o plovidbi sv. Pavla od Krete do Malte/Mjeta i stao na stranu Ignjata Đurđevića. U svojoj knjizi "Nove spoznaje o postanku Dubrovnika, o njegovom brodarstvu i plovidbi svetog Pavla" iznio je svoje argumente i dokaze u korist našeg Mljeta.
Dokaze o Malti kao otoku sv. Pavla navodi arheolog i publicist Michael Hesemann u svojoj najnovijoj knjizi o sv. Pavlu. Ne znam da li je taj gospodin na svojim putovanjima bio i na Mljetu i da li u knjizi to spominje, ali potrudit ću se da to saznam..
Post je objavljen 21.07.2008. u 23:59 sati.