Tijekom boravka na hrvatskom moru me nasmijao mozak hrvatskog galeba i ja sam onako nemedicinski i laički zaključila kako oni ne mogu imati isti sklop u glavi kao i žene. Ni prva ni zadnja s tim zaključkom, ali čini se da sam bila blizu .
Naime, glavni članak u zadnjem New Scientist koji je zauzeo i naslovnicu, govori da su neki znanstvenici došli do dokaza da su muški i ženski mozak i anatomski različiti.
Ukratko, kažu da su se, do nedavno, razlike u ponašanjima žena i muškaraca pripisivale hormonima i društvenim utjecajima, a jedina fizička razlika u mozgu se priznavala hipotalamusu (zauzima 1%). Međutim, čini se da nije sve u tome.
Vjerojatno se pitate, isto kao i ja, kako to da netko nije prije vidio razliku. Pa tako što se do nedavno, pretežno, proučavao samo mozak muških životinja i muških dobrovoljaca. Ženski mozgovi su se izbjegavali koristiti za proučavanje jer je ovisno o dijelu menstrualnog ciklusa i nivoa estrogena i progesterona bilo komplicirano tumačiti rezultate. A kako je nama onda to imati stalno u glavi?!
No, unatrag nekoliko godina, znanstvenici su se odvažili i počeli malo više proučavati čudo zvano Ženski Mozak i otvorilo se cijelo novo nepoznato područje. Zaključili su da postoje razlike u relativnoj veličini nekih dijelova mozga ovisno o spolu. Npr. oni odgovorni za rješavanje problema, odlučivanje i, nećete vjerovati, prostorno kretanje su veći kod žena. S druge strane, muški imaju veće amigdale koje pak imaju veze s emocijama i socijalnim i seksualnim ponašanjem. Takvi dokazi su naveli znanstvenike da proučavaju uzrokuje li razlika u veličini i razlike u funkcijama, a i upitali su se postoje li, u stvari, 2 strukture mozga. Priča je tek u začetku, no mogla bi pomoći u rješavanju mnogih problema pa tako i onoga različitog reagiranja na određene lijekove kod muškaraca i žena.
Članak je vrlo zanimljiv iako nije spominjao temu zbog koje se mi laici svako - toliko složimo s tvrdnjom: "Žene su s Venere, a muškarci s Marsa".
A kako sam ja došla do svog dokaza?
Sasvim slučajno, ne tražeći ga, kako to obično i biva s najvećim otkrićima, no moj se doprinos znanosti neće pojaviti u New Scientistu. Nisam došla do zaključka proučavajući amigdale ili hipotalamus, nego samo provodeći koji dan na našoj lijepoj obali.
Analiza hrvatskog galeba
Hrvatski galeb ne spada u porodicu Larus i nije prekriven perjem.
Hrvatski galeb pripada vrsti koja je pod nekim drugim nazivima rasprostranjena po ostalim dijelovima Mediterana, a i šire. Najviše ih se susreće u obalnom pojasu, jednako kao i imenjake prekrivene perjem.
Neki su vlasnici brodova raznih veličina, a neki se samo vrte oko marina, lučica i plaža.
Još jedna podudarnost s pernatim imenjakom je da vole ribolov i u tome su iznimno aktivni u ljetnim mjesecima.