Da moguce je da hippy je kod nas u hrvatskoj, te nije 1966 godina. Možda se dvoumim da li ima smisla pisati o tome pokretu koji je zapoceo u SAD-u i te se proširio kroz cijelu Europu. U hippyja se pojavljuje stav:"Čitav se svijet zapravo dijeli na prosvijećene (nas) i neprosvijećene (njih), ali, što je u svemu najbitnije, bez obzira na rasu i vjeru. Podjela je isključivo kulturna." Taj stav zapravo izgovaraju mladi ljudi od 25 godina iz bogatijih obitelji koji odbacuju takav život i traže zapravo "pravu vrijednost biča". Napustivši sve što su imali počinju život na ulici u zajednicama. Hippy nežele imati nikakav dodir s američkim načinom života jer su vjelovali da on ruši slobodu i kreativnost čovijeka.
Mirnim putem žele se riješiti;nacionalne granice, rasne, vjerske, spolne, klasne, a i one ideološke. Voljeli su boraviti u prirodi i težili su njezinom očuvanju.«Mržnja i rat ustupit će mjesto miru i ljubavi. Sve će se podjele utopiti u bratstvu ljudi, a svuda će odjekivati glazba»-to je bilo njihovo zamišljanje hippy svijeta i u kojem bi oni bili;vegeterijanci,nudisti,zalažu se za prirodnu medicinu,reforma oblačenja,seksualne reforme,ekonomske socijalne, kulturne i religijske reforme,sloboda za žene, djecu i životinje. Ima ipak i jedna loša starna hippy pokreta. To je droga koja se koja je najviše zbog hippyja proširila dalje u svijet. Od 60-ih više od miljijun mladidih ljudi je počelo eksperimentirati s lakim drogama koje su najviše bile zastupljene u zapadnim zemaljima. Ipak proširenost halucinogene droge uvelike je pridonjelo otkriče LSD-a koji je postao zastupljen za veliki broj ljudi. Pravi hippy težili su duhovnoj snazi iznutra. Činjenica je da je veliki broj hippya pušio marihvanu(oko 90%) koja je također postala veoma popularna. Hippyji su proučavali istočnjačke filozofije naročito zen budizam, zalagali se za legalizaciju droga, inzistirali na slobodnoj ljubavi, pacifizmu, povratku prirodi i njenom očuvanju. Nazivali su se djecom cvijeća ili Flower Power . Flower Power je također uključivao razne akcije tinejdžera, kao što su davanje cvijeća policajcu ili stavljanje cvijeća u revolvere i pištolje kao znak mira, a ne rata. Tada se javlja slogan;»Vodite ljubav, a ne rat.« U svakom trenutku treba odbaciti bol i nezadovoljstvo, svaku prisilu, pa čak i rad, jer ni on nije ugodan- to je bilo nešto zbog čega su oni na kraju težili da dvije stavri budu u svijetu; mir i ljubav, jer ljubav je posebna vrsta moči...
To bi bilo to, več me ruke bole od pisanja pa sutra ili več koji dan ću pisat o glazbi i načinu odjevanja...
VODITE LJUBAV, A NE RAT...
Tina
Post je objavljen 21.07.2008. u 15:31 sati.