Tek nakon devet godina od najveceg masakra u Evropi poslije onog iz Drugog svjetskog rata,samo rijetki politicari u RS-u usudili su se sukobiti sa tragovima vlastite proslosti.Toliko im je trebalo da,i to pod pritiskom medjunarodne zajednice,priznaju da su se ljeta 1995.u Srebrenici dogodili najstrasniji zlocini,ali ne i genocid.
Vlada RS-a osnovala je Komisiju za istrazivanje dogadjaja u Srebrenici i oko nje od 10.do 19.jula 1995.Donosenje odluke o formiranju Komisije bilo je motivisano obavezom RS-a da odgovori na odluku Doma za ljudska prava BiH iz 2003,a koja se odnosi na 49 prijava koje su podnijeli najblizi rodjaci lica nestalih u dogadjajima u Srebrenici i oko nje i o cijoj sudbini do danas nemaju pouzdanih saznanja.
Vlada RS-a je u junu 2004.usvojila izvjestaj Komisije.Komisija je utvrdila da je u Srebrenici i oko nje likvidirano vise hiljada Bosnjaka,na nacin koji predstavlja teska krsenja medjunarodnog humanitarnog prava,te da je izvrsilac preduzeo mjere prikrivanja zlocina premjestanjem tijela.
Na insistiranje OHR-a,RS je sredinom januara 2005.formirao Radnu grupu za Srebrenicu koja je imala zadatak da utvrdi broj i identitet osoba koje su ucestvovale u dogadjajima u Srebrenici.
Grupa je ustanovila ucesce 19473 pripadnika Vojske RS-a,Ministarstva odbrane te MUP-a u srebrenickim dogadjajima,od ukupno 25083 pripadnika ovih formacija.Medjutim,u Vladinom konacnom izvjestaju spominju se imena 892 osobe koje su bile ucesnici zlocina u Srebrenici,a koje su radile(mnogi su i danas zaposleni)u drzavnim,
entitetskim i opcinskim organima vlasti.Neki od njih,iz razloga nepoznatih javnosti,obrisani su sa spiska te se na koncu popis osumnjicenih sveo na 810 osoba.Specijalni tim za Srebrenicu Tuzilastva BiH jos provjerava imena osoba sa ovog spiska.
Post je objavljen 15.07.2008. u 15:24 sati.