Marketing
SAJAM KONJA I OPREME ZA KONJE U GUDOVCU
Konji kao ponos, ljepota, užitak i hobi
Bili su pravi ljetni vrući dani, subota i nedjelja 5. i 6. srpnja kada je na sajamskom prostoru Gudovac u Bjelovaru održan dvodnevni program u kome su glavni akteri bili - konji. U dva je dana održana prva priredba nazvana Sajam konja i opreme za konje, kraticom 1. SKOK koj je pokrenuo mr. Mato Čačić voditelj uzgojnih programa konjogojstva, sa svojim suradnicima, pri Hrvatskom stočarskom centru. Taj je sajam odmah ušao u kalendar događanja i postati će tradicionalan.
Već na 1.SKOK odazvali su se uzgajivaći sa 147 konja u 17 pasmina, a bilo je tu i sedam magaraca.
Iako posjetitelja nije bilo mnogo – zbog ljetnog termina, ali i prvog događanja koje je uvijek slabo posječeno - oni koji su došli na izložbeni prostor Gudovac prisustvovali su zanimljivu programu: održana je utrka konjskih zaprega, natjecanje u vožnji kočija, natjecanje konja hladnokrvnjaka u potezanju klada, aukcija hladnokrvnjaka, lipicanaca i arapa. U svemu su tome sudjelovali konji i njihovi vlasnici i uzgajivači koji su sa podjednakim žarom kao i njihovi ljubimci konji, željeli uspjeti. Ništa manje nije bilo zanimljivo ni Predvođenje konja pred publikom, gdje se pri svakom ulasku konja i čovjeka pred publiku na elipsasti teren lako moglo vidjeti koliko su konj i čovjek bliski i koliko se razumiju . Impresivan je bio ulazak Ivana Despotovića iz Velike Pisanice u prostor za Predvođenje, gdje je ušao sa svoje dvije kobile hrvatskog hladnokrvnjaka Cvetkom i Ričkom kojima je prebacio užad, svakoj preko njezina vrata, te ih pustio da hodaju same. One su najprije hodale pored njega, a onda ispred njega. Kada je na izlazu publika stala pred kobile i zapriječila im izlaz, kobile su mirno stale i čekale svoga gazdu sa šeširom, koj im je napravio prolaz za izlaz. Kobile Ivana Despotovića zajedno s njim osvojile su i medalju, treće mjesto u vožnji preciznosti čunjeva. On ima devet konja, bavi se njima, kaže, od kad zna za sebe, ali samo sitne poslove radi sa konjima, počara malo krumpira i provoza se kolima kroz mjesto i to je sve. Konje drži iz ljubavi prema njima.
Kobile Cvetka i Rička, pasmine hrvatski hladnokrvnjak, u vožnji preciznosti čunjeva osvojile su medalju za treće mjesto zajedno sa svojim vlasnikom Ivanom Despotovićem koj od mr. Čačića prima medalju.
Teme za edukaciju i informaciju
U oba programska dana posjetitelji i uzgajivači mogli su poslušati izlaganje u Sajamskoj dvorani o ozbiljnim temama koje su u neposrednoj vezi s konjima i konjogojstvom. Bile su to dvije zdrastvene teme: «Dijagnostika i praćenje rizične gravidnosti kobila» i «Važnost njege zubala u održavanju zdravlja konja».
Tema »Hipoterapija – metoda koja nedostaje u rehabilitaciji RH» otkrila je da medicinska gimnastika uz pomoć konja nedostaje u sustavu rehabilitacije naše zemlje. U zemljama EU ta se metoda provodi organizirano već 40-ak godina. Važno je tu reći da je osim fizioterapeuta i liječnika specijaliste važan član tima hipoterapijski konj, za što se konja priprema posebnom dresurom. U izradi je pravna regulativa o hipoterapiji.
« Hrvatski registar engleskog punokrvnjaka – jučer danas sutra « tema je kroz koju su svi saznali da je u hrvatski uzgoj engleskog hladnokrvnjaka, a koj na ovim prostorima traje već 160 godina, napokon službeno verificiran 2006. godine izradom matične knjge (Stud Buck) koja je odobrena od strane Međunarodnog povjrenstva za vođenje matičnih knjiga. Time je hrvatski uzgoj postigao međunarodno priznanje te je hrvatskim grlima omogučen pristup svim trkalištima na svijetu kao i svim svjetskim uzgojima. Engleski punokrvnjak sinonim je za galopske utrke. Od samog nastanka pasmine cilj je bio postići što veću brzinu konja u galopu.
Izlažući temu « Zašto je važno razvijati konjičku industriju u Hrvatskoj» mr. Čačić je rekao da je poslovanje vezano za konje sve značajniji dio ekonomije ruralnih krajeva diljem cijele EU. Prema riječima mr. Čačića strčnjaci u EU smatraju je jedna od mogućih strategija upravo konjogojstvo, odnosno razvoj usluga i servisa agroturizma, pansionski smještaj te sportske i rekreacijske aktivnosti vezane uz konje. Dio stručnjaka također smatra da bi veliki dio farmera preorjentacijom proizvodnje mogao ostvariti veću dobit nego tradicionalnom proizvodnjom.
Govoreći o temi «Stanje i prilagodba hrvatske konjičke industrije regulativama EU « mr. Mato Čačić je rekao da kada bi RH sutra ulazila u EU da je prilagodba zakonske regulative za to potpuno spremna, jer je taj dio usklađen i zadovoljeno je svim zahtjevima.» Tri su kriterija bila najvažnija a to je da smo kao odjel uzgojnog programa konjogojstva utemeljili nekoliko uzgojnih organizacija, pomogli osnivati nekoliko ergela, a to je bio prvi uvjet za prihvaćanje u EU. Zatim dobili smo međunarodno priznanje naših uzgoja, uskladili smo uzgoj prema regulativama EU i kao treće objavljen je pravilnik, odnosno započet je sustav izdavanja putovnica u RH konjogojstvu. Ta su tri uvjeta ispunjena, a treba ispuniti još manje zadatke u smislu poboljšanja kvalitete rada u uzgojima» istakao je mr. Čačić
Izlažući temu « Stanje uzgoja konja u RH u 2007. « voditelj uzgojnih programa konjogojstva HSC mr. Mato Čačić rekao je kako je u 2007. godini prijavljeno 454 nova uzgajivača i vlasnika konja, a ukupno ih je 5197. Najviše prijavljenih bilo je sa područja Grada Zagreba i Zagrebačke Županije, a najmanje na području zadarske županije . Sveukupan broj konja u RH dijeli se na izvorne i zaštićene pasmine kojih je prošle godine bilo 9694 odnosno 71 % i konvencionalne skupine u kojoj je bilo 3884 konja odnosno 29 %. Najveće je povećanje u skupini konja hladnokrvnjaka 10,85 % odnosno 921 grlo, na drugom su mjestu poniji 6,46% odnosno 32 grla, a na trećem toplokrvnjaci 0,05% odnosno 2 grla.. Uzgoj pod selekcijom bogatiji je za 3259 ždrebadi raznih pasmina i uzgojnih tipova, što je za 1% više uzgojno valajne ždrebadi, što znaći da su uzgajivaći u protekloj godini više poštivali uzgojne programe u odnosu na prethodnu. Mr. Čačić je između ostaloga istakao: Prošle godine je oko 40 hladnokrvnih konja uvezeno u RH upravo sukladno onom trećem parametru da konjogojstvo ide naprijed, a za to važi ona stara izreka «100 ljudi 100 čudi». Ako neke pasmine koja se nekom sviđa, nema u RH dolazi do uvoza. Time se broj pasmina svake godine povećava za dva do tri uzgojna tipa.» Jedna od pasmina koja je prošle godine uvezena u RH je poljski hladnokrvnjak, kobila Arteria koja je u vlasništvu Josipa Goloba iz mjesta Pologi.
Konji pasmine haflinger vlasnice Snježane Janton iz Andraševca
Oprema za konje
Sajam konja upotpunila je i oprema za konje koju su obrtnici i majstori tu izložili. Tako su se lanci mogli kupiti kod ing. strojarstva Nikoline Kupres Cvenarski iz Samobora koja proizvodi lance i metalnu galanteriju za konje, bio je tu i Dejan Kovač sa svojom opremom za konje, Tomislav Kavur sa hranom za konje, Willem Woudstra iz Karlovca ponudio je električne pastire i opremu, Aleksandar Kušić iz Valpova ponudio je konjičku opremu, Suzana Mlakić iz Ivanić Kloštra imala je šik cipele, točnije obuću koju koriste jahaći konja i za svaki dan i za posebne nastupe, Mirko Devčić ponudio je opremu za farme, Drago Kušić stočnu hranu, a Josip Grahovac ljekovite masti i kreme.
Pokrovitelj priredbe 1.SKOK bilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a suorganizator Bjelovarsko – bilogorska županija i Grad Bjelovar.
Pasmina Paint Horse, ta pasmina konja uvjek se koristi za snimanje kaubojskih filmova. Predvoditelj konja je gospodin Barić
Fotografije snimila: Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 12.07.2008. u 20:41 sati.