Marketing
Itako
Dobio sam danas svoju svjedodžbu. gotova je ekonomska srednja škola. to je sada sigurno. sada se može dalje razmišljati o faksu. evo da vam najiskrenije kažem, ne želim na akademiju. ne želim na faks. želim godinu dana biti u planinama. na moru. u parizu. u londonu. bilogdje samo dalje od hrvatske. malo za promjenu. negdje. bilogdje. samo da ne razmišljam o glupostima koje se dešavaju svima.
ja pokušavam biti hajper da sam sretniji. razmišljam da je sve pozitivno. nesreća se lijepi samo na nesretne ljude, right? e pa ja se toga držim. ako sam ja sretan, sve će biti dobro. ako ja razmišljam o cvijeću, ono će biti tamo. ako ja mislim o upadu, upad će biti tamo. ali što ako je sve to zapravo jedno obično govno koje stoji nasred ceste, kojega lokalna djeca sa štapom diraju samo iz zabave. što ako je sve ovo zapravo iluzija i mi smo u nekom računalnom programu? molio bi format c: štoprije. želim novu igru ova je dosadna.
danas sam dao razviti svoje fotografije, koštalo me malo bogatstvo. koštalo je moje roditelje. što starim vidim da je to stvarno bacanje novaca. ako neću ići, kasnije će mi biti žao što nisam izašao na ispit. ako odem i vidim da sam loš, bit će mi još gore. da. krasno zar ne? i onda još filozofski. to je ono gore. bojim se laganog neuspjeha, propasti, odbijanja. posao na blagajni me već očekuje u rujnu, a ja to ne želim. ne želim.
i da. rekla je da nije spremna za vezu. i ne mogu spavati jer mi je prevruće. ne mogu hodati jer mi je prevruće. jedva tipkam a da se ne oznojim. i da imam japanke. i da vruće mi je. ja sam zimsko dijete. želim snijeg.
i sada vi meni kažite. kako ja mogu i dalje biti sretan nakon svih ovih stvari?
neznam ni ja. valjda sam potpuno skrenuo. ili se pokušavam smiriti, na svoj način.
Post je objavljen 26.06.2008. u 20:52 sati.