Marketing
ZAKLJUČAK EKSPERTNOG TIMA U SVEZI KORNATSKE TRAGEDIJE
ZAGREB
 |
Dvojica stručnjaka od njih 53, Branko Šimara i Slavko Gauš u Izvješću su kao izdvojeno mišljenje naveli da su propusti u Nacionalnom parku Kornati i MORH-u izravno utjecali na kornatsku tragediju.
Šimara je rekao da su bitne okolnosti koje su utjecale na stradavanje vatrogasaca neodgovarajuće stanje preventivne zaštite od požara u NP "Kornati", uz propuste u organizaciji i tehničkom opremanju, kao što su nepostojanje vatrogasnog dežurstva te nedostatna oprema za početno gašenje požara. Rekao je kako su uvjeti za vođenje vatrogasne intervencije bili nepovoljni, jer im je od četiri canadaira na raspolaganju bio samo jedan te tri helikoptera koji su povremeno bili angažirani i na drugim požarištima. Također zbog međusobnih komunikacija različitim sustavima veza zapovjednik nije mogao steći pravu sliku o događaju, a predsjednik DVD-a Vodice te Tisno nisu smjeli dopustiti osposobljavanje malodobnih osoba za zvanje "vatrogasac". U Izvješću se, između ostalog, navodi da se u području upravljanja i zapovjedanja pošlo od činjenice da je to bio požar otvorenog prostora uzrokovan ljudskom radnjom (odbačeni opušak) te da je do stradavanja vatrogasaca u kanjonu između brda Glavice i Velog Vrha došlo pojavom prirodnog fenomena koji se dogodio u trenutku boravka vatrogasaca u kanjonu, a uzrokovan nastalim požarom i nizom prirodnih pojava koje su ga pratile. Jak jugoistočni vjetar i vegetacijski sadržaji pogodovali su brzom razvoju požara u pravcu njegova širenja, a prva dojava o izbijanju požara na mjesto vatrogasnog dežurstva dogodila se neposredno po uočavanju požara i nije mogla utjecati na tijek vatrogasne intervencije i posljedice požara.
Voditelj Interdisciplinarne-ekspertne radne skupine Branko Smrekar rekao je da je nakon kornatske tragedije ministar unutarnjih poslova 3. rujna 2007. osnovao radnu skupinu te da su eksperti u radu koristili više od 150 znanstvenih i stručnih radova te izravno konzultirali niz svjetskih stručnjaka.
Smrekar je istaknuo da zadaća radne skupine nije bila traženje krivca i uplitanje u rad tijela pravosuđa, već razrješenje okolnosti požara i stradavanja vatrogasaca te iznošenje 60-ak kratkoročnih i dugoročnih mjera, preporuka, kojima je cilj smanjenje mogućnosti nesreća poput kornatske tragedije.
Naglasio je da je presudnu ulogu na stradavanje vatrogasaca mogao imati i samo prirodni fenomen, nesreća koju vatrogasci na otoku Kornat vrlo teško ili nikako nisu mogli predvidjeti, brzi toplinski udar i požar strahovito brzog razvoja te da s punom odgovornošću može izdvojiti već iskazani dio zaključka da na tijelima stradalih vatrogasaca nije bilo tragova mehaničkih ozljeda, odnosno opsežnijih mehaničkih ozljeda te da se može zaključiti da iz letjelica koje su sudjelovale na intervenciji na otoku Kornat nije bilo prolijevanja goriva niti je došlo do bilo kakvog oštećenja spremnika za gorivo.
Na konferenciji za novinare minutom šutnje odana je počast za 12 poginulih vatrogasaca u kornatskoj tragediji, a predstavnici radnih skupina detaljno iznosili rezultate svog područja ekspertize - analize meteoroloških prilika, vegetacije, širenja požara, aerodinamičkih i termodinamičkih okolnosti na mjestu požara, uzrok požara, upravljanje i zapovijedanje, funkcioniranje sustava veza na otoku Kornat, organizacija potrage i spašavanje vatrogasaca, osobna zaštitna oprema vatrogasaca i patohistološki nalaze stradalih vatrogasaca.Izvješće je upućeno Vijeću za nacionalnu sigurnost. business
VEZANE VJESTI
Vatrogasci stradali od požara koji je zahvatio ekipu u 80-ak sekundi
Detalji kornatske tragedije prvi put u javnosti
Vatrogasci nisu imali šanse s vatrom te brzine i snage
Na Kornatima niz propusta
Post je objavljen 16.06.2008. u 15:12 sati.