Marketing
Tri tisuće tona benzina dnevno u Delti Neretve
Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Zagreb, 13. lipnja 2008.
Povodom usvajanja Studije utjecaja na okoliš Terminala za skladištenje i pretovar tekućih tereta (TTT) u luci Ploče
U četvrtak 12.lipnja 2008. pod pokroviteljstvom i u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša prostornog planiranja i graditeljstva, komisija od devet što znanstvenika što specijaliziranih stručnjaka, je zaključila da iskrcaj, pretovar i skladištenje cca 3.000 tona dnevno benzina, dizela, kerozina, bioetanola, ukapljenog naftnog plina i još nekih drugih kemikalija, te ispiranje željezničkih i auto-cisterni, neće imati pretjeranog utjecaja na okoliš. Zaključak su donijeli gotovo jednoglasno. Samo je usamljeni predstavnik grada Ploča odbio prihvatiti ovakvu studiju utjecaja na okoliš.
Okoliš o kojem je riječ je DELTA NERETVE, jedinstveni močvarni (Ramsarski) lokalitet u ovom dijelu Mediterana, grad Ploče, Malo more i Malostonski zaljev te cjelokupna dolina donje Neretve poznata po specifičnoj flori i fauni čije stanovništvo pretežno živi od poljoprivredne proizvodnje.
O kakvom se to projektu zapravo radi?
Radi se o tome da će se u bescarinskoj industrijskoj zoni luke Ploče, za potrebe bosansko-hercegovačke privrede izgraditi najprljavije i najopasnije industrijsko postrojenje koje čovjek moze zamisliti. Hrvatska će dati svoj teritorij i riskirati zagađenje kompletne delte i morskog zaljeva a da od toga neće imati ama baš nikakve koristi. U bescarinskoj zoni nema PDV-a, poreza na dobit, taksi i carina, a najmanje od svega ima ekološke rente. Pošto je zona gotovo pa eksteritorijalna kontrola rada će biti u najmanju ruku otežana ako ne i onemogućena. Ukratko se cijeli business može svesti na slijedeće – BiH dobiva idealnu ukrcajnu i prekrcajnu luku za različite sirovine a Hrvatska dobiva ogroman rizik za okoliš i sve moguće štetne posljedice takvog biznisa. Ah, da – nešto će zaraditi i poduzeće Luka Ploče trgovina d.o.o. s partnerima koja je nositelj rečenog zahvata. (Studijia ne navodi koji su to partneri!!!).
Ono što zapanjuje je lakoća, kojom je „struka“ donijela odluku kako nema neke veće opasnosti za obližnju deltu Neretve.
Za neupućene treba reći da je samo područje delte udaljeno svega 500-tinjak metara od lokacije na kojoj se želi izgraditi terminal i skladišta za benzin, kerozin, ukapljeni naftni plin i benzinske aditive. Dakle, u neposrednoj blizini tankera koji će iskrcavati benzin ili pogona za ispiranje cisterni danas se, prema podacima iz same SUO, nalazi: 22 kopnena staništa, 14 morskih staništa i 6 prijelaznih staništa. U njima danas živi 820 biljnih vrsta, 53 vrste sisavaca, 35 vrsta slatkovodnih riba, 150 vrsti morskih riba, 311 vrsti ptica, a treba napomenuti da ni „ljudska staništa“ nisu puno dalje (zračne linije oko 2 km do samog grada Ploča).
Poznata neretvanska jegulja se mrijesti u jezeru Vlaška u koje iz mora ulazi kroz istoimeni kanal. Predstavnik Luke Trgovine je bio silno nezadovoljan što je u konačan zaključak na inzistiranje predstavnika ministarstva uvrštena klauzula po kojoj oborinske vode (iz TTT) ne smiju završavati direktno u kanalu Vlaška već se moraju povezati na gradski kolektor kojim će se otpadne vode zajedno s gradskima odvesti na otvorenu pučinu. Ako netko misli da je to ministarstvo tražilo zato da bi spasilo neretvansku jegulju, vara se. Predstavnice MZOPUG-a su inzistirale na spajanju s kolektorom iz čisto formalnih razloga – zbog usklađenosti s prostornim planom grada Ploča i novim Zakonom o prostornom planiranju i gradnji.
Glavno da je sve u skladu sa zakonima, pravilnicima, uredbama i prostornim planovima. Ako će pritom delta i okolno more ostati bez svojih stanovnika – a bože moj, ipak je sve bilo po zakonu!
Sve ovo navodimo da bismo naglasili besmislenost i neučinkovitost postojećeg „koncepta“ izrade ovakvih studija utjecaja na okoliš.
Svaki takav zahvat započinje zapravo sukobom interesa - investitor je dužan izraditi SUO i snosniti sve troškove njene izrade. Zar će ijedan investitor platiti stotine tisuća ili čak i milijune za studiju koja će na kraju dokazati da je zahvat koji želi izvesti poguban za okoliš, prirodu i ljudsko zdravlje. Neće, sigurno!
Zato, uz svo dužno poštovanje struci i znanosti, dokle god se u Hrvatskoj to pravilo ne promijeni svaka SUO će biti samo formalnost a okoliš, priroda i zdravlje ljudi prepušteni na nemilosrdno iskorištavanje razno-raznim profiterima i privatnim investitorima.
Za Zelenu listu,
Vlasta Toth, supredsjednica
Post je objavljen 14.06.2008. u 07:53 sati.