Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, želi upozoriti hrvatsku javnost, izrađivače energetske strategije te naročito one koji trenutno imaju moć odlučivanja na sljedeće činjenice zbog kojih izgradnja nukelarne elektrane ne smije biti energetsko rješenje za Hrvatsku:
1. - golemi troškovi nuklearne elektrane - koji obuhvaćaju troškove konstrukcije (od 3 do 5 milijardi US$), troškove dekomisije (od 2,5 do 4 milijardi US$), troškove zbrinjavanja nuklearnog otpada (1 do 2 milijarde US$). Ukupno, između 6 i 9 milijardi US$.
2. - dodatni ili vanjski troškovi poznatiji kao tzv. externalities - troškovi koji se ne iskazuju u cijeni nuklearke ali ih se ne može izbjeći: znanstvena istraživanja, edukacija kadrova, razvoj popratnih tehnologija, troškovi novih zakonskih propisa i regulacija, imovinsko-pravni troškovi, novi i dodatni troškovi osiguranja i mjera osiguranja i sl. Analize s američkih sveučilišta procijenjuju da externalities dosižu od 1 do 2 trećine ukupnih troškova izgradnje nuklearne elektrane.
3. - problem nabavke i skupoće urana - energent ze nuklearne elektrane je rijedak i skup mineral uran 235 kojega je u svijetu sve manje, a cijena proporcionalno raste, naročito nakon lobiranja za gradnji novih nuklearki. Cijena 1 kg U3O8 urana na europskom tržištu iznosila je krajem svibnja 2008. oko 120 US$. Za očekivati je da će cijena urana pratiti cijenu nafte pa nuklearka nikako neće osloboditi Hrvatsku zavisnosti od uvoza i nestašica energenata.
4. - predugo vrijeme izgradnje nuklearne elektrane - Izgradnja jedne nuklearke traje između 10 i 15 godina. To znači da se nuklearkama ne može efikasno odgovoriti na izazove koje postavljaju klimatske promjene, a to su drastično i brzo smanjenje emisija CO2 napuštanjem fosilnih energenata.
5. - problem zbrinjavanja istrošenog nuklearnog goriva i otpada koje može biti nisko-, srednje i visoke radioaktivnosti. Pogodnog mjesta na teritoriju Hrvatske nema, pa će se taj otpad najvjerojatnije izvoziti i pohranjivati u posebna odlagališta u inozemstvu, čime se povećavaju troškovi nuklearki i stvarna cijena struje. Istodobno, dosad nismo našli rješenje ni za istrošeno gorivo iz NE Krško kojega prema nekim procjenama ima oko 1000 tona u obliku visokoradioaktivnog otpada i oko 20.000 tona srednje i niske radioaktivnosti.
6. - abnormalno visoki rizici nuklearnog postrojenja u odnosu na koristi od dobivene energije. Američki znanstvenici procjenjuju vjerojatnost da se do 2013. godine negdje u svijetu dogodi barem jedna nuklearna havarija tipa Černobil (topljenje jezgre) na visokih 45%. Šteta koja će tom prilikom nastati procjenjuje se na svotu između 56 i 314 milijardi US$.
Zbog svega navedenog smatramo da energetsku strategiju Hrvatske u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena, te velike zaduženosti države treba okrenuti prema provjerenim modelima energetske efikasnosti i uštede energije. Pod tim smatramo rekonstrukciju prijenosne i distributivne mreže u kojima se gubi između 5-20% električne energije, izradu kvalitetnog paketa novih propisa, pravilnika i normi kojima bi se utjecalo na standarde u graditeljstvu, industriji i prometu te sustavnu edukaciju stanovništva o potrebi štednje energije.
U energetski zaokret treba uključiti sve moguće izvore, od solarnih do bioplina i geotermalnih izvora. U Hrvatskoj se svake godine proizvede oko 2.500.000 m2 fotonaponskih panela od čega se na domaćem tržištu ugradi tek nekoliko postotaka, uglavnom na objektima individualnih investitora. Sve ostalo se izvozi kupcima koji struju proizvode suncem.
Smatramo da bi svi javni objekti, svi trgovački centri i sva velika skladišta koja sad uništavaju livade, trebali na krovu imati zelenilo i fotonaposnke panele za struju te kolektore za grijanje i hlađenje. Švedska, Njemačka i Austrijska iskustva pokazuju kako se u tom sektoru mogu otvoriti deseci tisuća novih radnih mjesta, te novi pogoni. To je branša koja u cijelome svijetu, pa i na burzama, bilježi godišnji rast od oko 40 posto. Tko to ne zna, ne vidi ili prikriva, ne smije sudjelovati u razvojnim projektima ove zemlje.
Očekujemo da će energetski stratezi ovaj put uzeti u obzir geografski položaj Hrvatske kao energetsku komparativnu prednost te solarnu energiju postaviti ispred svih ostalih.
Ako nemaju vlastite vizije, neka prepišu strategiju Španjolske i Portugala koji svakih nekoliko mjeseci puste u pogon poneku solarnu elektranu - kao najveću na svijetu.
Prije 6 godina donijeta je sadašnja energetska strategija. Izradio ju je institut Hrvoje Požar pod dirigentskom palicom Gorana Granića, tadašnjeg potpredsjednika Račanove vlade.
I površnim čitanjem svakomu je bilo jasno da tzv. strategija služi difamaciji svih energetskih izvora osim onih koji su pod kontrolom INA-e i HEP-a. Iako je u to doba prosvijećena Europa već skretala u pravcu novih tehnologija, Institut Hrvoje Požar je pri cijeni nafte od 17 dolara za barel, sve naše komparativne prednosti glede solartermije, fotonapona i vjetrogeneratora glatko proglasio trajno neisplativima.
Unatoč stalnom rastu cijena fosilnih goriva tijekom proteklih godina, ni taj Institut niti vlada nisu korigirali pogrešne smjernice i zaključke prilagodili stvarnome stanju. Hrvatska je izgubila dragocjeno vrijeme, a zaostala je i tehnički i tehnološki.
Nadamo se da ove godine u izradi strateških smjernica neće sudjelovati nitko iz prethodne (ne)stručne skupine, jer ona je pokazala pristranost, svjesno zanemarivanje činjenica i nedostatak vizije.
Također, ovogodišnji izrađivači strateškog dokumenta za Hrvatsku ne smiju nipošto ponoviti grešku, pa privatizirati HEP i ostatke INA-e. Opasne su tvrdnje kako otvaranje naše energetike špekulativnom privatnom kapitalu donosi sigurnost. Svi svjetski primjeri, od Kalifornije do Mađarske pokazuju koliko je to štetno i opasno. Uključivanje građana i poduzetnika treba organizirati po njemačkom ili švedskom modelu, koji su dosad postigli najbolje rezulate.
Također, Energetska strategija države je previše važan dokument da bi ga pojedini lobiji zlorabili za ostvarenje svojih sebičnih ciljeva, na štetu građana ove zemlje.
Za Zelenu listu,
Vlasta Toth, supredsjednica
Post je objavljen 06.06.2008. u 00:03 sati.