Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/zoranostric

Marketing

5. lipnja - Svjetski dan zaštite okoliša

Slika: Zemlja na low-carbon dijeti. Preneseno sa: http://jamaicaplainforum.org/.

Danas smo održali tiskovnu konferenciju povodom sutrašnjeg međunarodnog dana okoliša. Kako se nagomilalo puno tema, pripremili smo čak dva priopćenja za medije: prvo o klimatskim promjenama i obnovljivim izvorima energije, a drugo o nuklearnim elektranama. Novinari su pokazali zadovoljavajući interes. Prilozi bi trebali biti na Radio 101 i Plavom radiju, rano jutros imao sam kratku izjavu za Hrvatski rdio, HINA će emitirati vijest, bio sam u emisiji Radio Pule... A večeras se nadamo prilogu u Dnevniku, te je supredsjednica Zelene liste, Vlasta Toth, pozvana u večerašnju emisiju "Otvoreno" o nuklearnoj energiji!

Prenosim ovdje prvo piropćenje, drugo ću kasnije. Pripremili smo također i širi dokument, Deklaraciju, iz koje su ovo samo diijelovi.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Zagreb, 4. lipnja 2008.

PREDMET: Povodom svjetskog dana zaštite okoliša

Ovogodišnji World Environment Day održava se pod sloganom: Kick the Habit! Towards a Low Carbon Economy (Promjenimo navike! Prema nisko-ugljičnom gospodarstvu). Program Ujedinjenih naroda za okoliš ističe: "Svjetski dan okoliša će istaknuti mogućnosti i inicijative koje promoviraju ekonomske djelatnosti i životne stilove s niskim udjelom ugljika, kao što su poboljšana energetska učinkovitost, alternativni energetski izvori, očuvanje šuma i za okoliš prijateljska potrošnja." (http://www.unep.org/wed/2008/english/)

Potreba odlučnih mjera da se klimatske promjene ublaže, a njihovi uzroci postepeno suzbiju, danas je jedna od top-tema svjetske politike. Europa je kao cjelina na promjene klime osobito osjetljiva, zbog visoke napučenosti, siromaštva resursima i zemljopisnog položaja (danas izuzetno pogodnog zbog utjecaja Golfske struje i Sredozemnog mora). To priznaju državnici svih političkih orijentacija.

Ističemo za primjer da je njemačka kancelarka, demokršćanka Angela Merkel, početkom ove godine uvrštena u popis "50 ljudi koji mogu spasiti planetu" britanskog časopisa Guardian (http://www.guardian.co.uk/environment/2008/jan/05/activists.ethicalliving). Ona je naslijedila bivšeg britanskog premijera, laburista Tonya Blaira, kao najodlučniji borac protiv klimatskih promjena među vodećim svjetskim državnicima. Čak i SAD, u kojima prevladava interes naftnih i drugih velikih kompanija koje profitiraju od nevolja koje pogađaju obične ljude, najavljuju oromjenu dosadašnje politike potpunog negiranja.

U prvoj polovici prošle godine, hrvatska Vlada je pod pritiskom Europske unije donijela neke mjere za spriječavanje klimatskih promjena, ali to je još kampanjski, nerazrađeno i nedovoljno. Dijeljenje štedljivih svjetiljki, koje organizira Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, dobra je promotivna akcija, ali na tome se ne smije ostati.

Borba protiv promjena klime ne može biti tek jedna među brojnim "politikama" koje vodi vlada jedne zemlje - jedna pod-tema u sektoru "zaštite okoliša" koji i inače nije naročito uvažavan (u Hrvatskoj od 2004. nemamo više čak ni posebno ministarstvo!). Ona mora biti integrirana u rad cjelokupne vlade i svih ministarstava kao jedna od temeljnih strateških odrednica gospodarskog i društvenog razvitka. Velika odgovornost leži i na sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Oni moraju obrazovati stručnjake koji razumiju današnji svijet, a ne slijede paradigme iz 1970-ih.

Stranka Zelena lista, u suradnji s nekoliko udruga za okoliš, izrazila je svoj stav i svoje prijedloge u Sisačkoj deklaraciji o klimatskim promjenama, koja je nedavno predočena u Vladi i u Saboru. Ona sadrži inicijative, koje mogu biti osnova za razrađene planove i sveobuhvatnu strategiju. Udruge, pojedini znanstvenici i stručnjaci, dijelovi državne uprave te rijetki poduzetnici-vizionari, pokrenuli su niz korisnih inicijativa. Vlada i parlamentarne stranke moraju shvatiti svoje obveze prema interesu države i dobrobiti naroda, koje na početku 21. stoljeća uključuju mnoge teme o kojima se nekada nije moralo misliti.

Nažalost, zbog toga što u Hrvatskoj ne postoje cjelovita vizija, koncepcija i strategija održivog razvoja (a to znači - i razvoja uopće, jer razvoj koji nije održiv uopće nije razvoj!), a nasljeđene su birokratska inertnost, pravni i organizacijski kaos i "lako ćemo" mentalitet, investitori i inovatori susreću se s hrpom problema.

Sadašnja Vlada nažalost, kao i prethodne, nije činila ništa ozbiljno za obranu nacionalnih interesa u energetici i prilagodbu neumitnim promjenama, nego je samo, uz punjenje proračuna ubiranjem pdv-a i prodajom imovine, donekle čuvala standard građana limitiranjem cijena struje i naftnih derivata. Kad su se počeli događati žestoki udari, Vlada pokazuje potpunu nespremnost. Umjesto da se ozbiljno prihvati posla, sad posve diže ruke od regulacije energetskog tržišta!

Poskupljenjima nafte profitiraju naftne kompanije u cijelom svijetu - a hrvatska se vlada u takvom trenutku odriče vlasništva nad nacionalnom naftnom kompanijom, koja još drži faktički monopol na hrvatskom tržištu! Pritisnuta posljedicama nedostatka ozbiljne razvojne strategije, Vlada nastoji unaprijed oprati ruke od odgovornosti za inflaciju. Time se i sama priključuje spekulacijama naftnih kompanija koje prosperiraju povećanjem cijena, jer vidi svoj interes u povećanoj naplati PDV-a.

Vlada se prenošenjem većinskog vlasništva Ine na stranog vlasništva odriče mogućnosti da od "nacionalne" naftne kompanije traži smanjivanje marži i/ili smanjivanje troškova rafinerija, a ne pada joj napamet da smanji PDV. Ponaša se jednako kao i mešetari na burzama i vlasnici i direktori multinacionalnih naftnih kompanija; samo što od potonjih nitko ni ne očekuje da slijede druge interese, osim svojih privatnih.

Predsjednik Vlade izjavio je da je doba jeftine energije prošlost i da se s time svi moramo pomiriti. To je donekle točno - ali nije točno da se ništa ne može učiniti. Usmjerenjem na Solarnu Hrvatsku, uz dugoročno planiranje i adekvatnu regulaciju, uz oslonac na obnovljive izvore i domaće resurse, možemo zadovoljiti znatan dio potreba razmjerno jeftinu i neovisno o nestabilnosti svjetskih tržišta energenata.

Post je objavljen 04.06.2008. u 12:29 sati.